U saopćenju stranke Naprijed naveli su da EU i Hrvatska preko slučaja Galić podrivaju rad pravosuđa i štite kriminal i korupciju visokih razina u BiH. Samim tim smatraju da je evropski put BiH postao put odbjeglog Zorana Galića.
“Snažno protestiramo Delagaciji EU u BiH zbog slučaja Zamjenika direktora Agencije za istrage i zaštitu Zorana Galića, koji je pobjegao u EU, odnosno u Hrvatsku, a pod istragom je zbog primanja dara i zloupotrebe položaja, dok je bio Direktor Granične policije BiH”, kazali su iz ove stranke.
Upozoravaju da je Hrvatska, kao članica EU, a time i sama EU, saučesnik u slučaju podrivanja pravosuđa u BiH i u spriječavanju borbe protiv korupcije i kriminala.
Napominju da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini, kao i Ministarstvo vanjskih poslova BiH trebaju hitno poduzeti konkretne i jasne poteze prema Hrvatskoj i EU, kako bi se poduzele potrebne mjere i izvršio pritisak, tako da Galić bude izručen BiH.
“U ovom slučaju, Plenković i Hrvatska potpuno su odgovorni za podržavanje korupcije visokih razina u BiH. Ugovorom o izručenju između Hrvatske i BIH, od 2012. godine, ratifikovanom 7. avgusta 2013. godine, odbjegli Zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić može biti izručen bh pravosuđu jer, dvojno državljanstvo nije smetnja prilikom izručenja”, naveli su.
Kako kažu sada je ključno pitanje – ko ima veći uticaj: EU na Hrvatsku i Plenkovića, ili Čović na Plenkovića i Hrvatsku. Vrlo je važno doći do ove informacije. Svi znamo da je Čović ruski igrač u priči oko južne plinske interkonekcije.
“I svi znamo da je pravosuđe najslabija karika u BiH, koja štiti korupciju visokih razina. Zato pozivamo američku ambasadu u BiH da poduzmu potrebne aktivnosti na uvođenju sankcija zbog slučaja Galić.
Plenković u ovom slučaju odlučuje je li podrška Hrvatske evropskom putu BiH cinična i dovedena do apsurda, jer kako stvari stoje – evropski put BiH je postao put odbjeglog Zorana Galića”, napisali su.
Smatraju da je sada izvjesno da će Hrvatska slučaj Mamića koristiti u vezi izručenja Galića. Zato pozivaju i na hitnu reviziju ugovora o izručenju između Hrvatske i BiH kako bi u taj ugovor bili uključeni i slučajevi prije 2005. godine, jer je očito da se slučajevi npr. Jelavića i Mamića koriste kako bi se nastavilo s praksom da osuđeni spas traže u prebjegu u susjednu državu, s obzirom da datumi presuda u njhovom slučajevima nisu pod ingerencijom potpisanog ugovora.
“Slučajevima Jelavića i Mamića a i Glavaša, javnost u obje zemlje je naviknuta na toleranciju opasnih praksi. Ključno pitanje: Da li će EU postati baza za skrivanje osumnjičenih, optuženih i presuđenih lica koja bježe od BH pravosuđa, kao što je to, do sada, bila Srbija!” zaključuju iz stranke Naprijed.