Međunarodna agencija za energiju (IEA) razmatra preporuku da se iz strateških rezervi oslobodi do 400 miliona barela nafte kako bi se ublažio nagli skok cijena na svjetskom tržištu izazvan ratom između SAD-a i Izraela s Iranom.
Prema navodima izvora uključenih u razgovore, riječ je o najvećem planiranom oslobađanju nafte u historiji ove organizacije. Plan predviđa da se zalihe postepeno plasiraju na tržište tokom najmanje dva mjeseca. Španska ministrica energetike Sara Aagesen kazala je da bi države mogle imati rok do 90 dana da realizuju oslobađanje planiranih količina.
Njemačka ministrica privrede Katherina Reiche potvrdila je da je riječ o 400 miliona barela te naglasila da će i Njemačka učestvovati u ovoj mjeri, iako raspodjela između država još nije precizno utvrđena. Dodala je da će najveći dio oslobađanja rezervi vjerovatno doći iz Sjedinjenih Američkih Država i Japana.
Analitičari ističu da će brzina puštanja nafte na tržište biti jednako važna kao i sama količina. Ukoliko bi, na primjer, 100 miliona barela bilo oslobođeno tokom narednog mjeseca, to bi značilo oko 3,3 miliona barela dnevno. To je ipak znatno manje od trenutnog poremećaja u snabdijevanju koji se procjenjuje na približno 20 miliona barela dnevno, nakon što je Hormuški moreuz između Irana i Omana praktično blokiran.
Uprkos planovima IEA, cijene nafte su u srijedu ponovo porasle jer tržišta sumnjaju da bi ovakva intervencija mogla u potpunosti nadoknaditi moguće poremećaje u snabdijevanju izazvane sukobom.
Istovremeno su sigurnosne pomorske kompanije saopćile da su još tri broda pogođena nepoznatim projektilima u Hormuškom moreuzu. Time je broj napadnutih plovila u toj oblasti od početka sukoba porastao na najmanje 14, što dodatno povećava zabrinutost za sigurnost pomorskog saobraćaja.
Japan je već najavio da bi mogao djelovati samostalno i prije formalne koordinacije s IEA. Premijerka Sanae Takaichi izjavila je da će Japan osloboditi količine koje odgovaraju zalihama privatnog sektora za 15 dana, kao i državne rezerve u visini jednomjesečne potrošnje.
„Umjesto da čekamo zvanično odobrenje koordinisanog međunarodnog oslobađanja rezervi, Japan će reagovati prvi kako bi ublažio neravnotežu između ponude i potražnje na globalnom energetskom tržištu“, poručila je Takaichi.
Podsjetimo, zemlje članice IEA su 2022. godine oslobodile ukupno 182,7 miliona barela nafte u dvije faze nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je tada predstavljalo najveću takvu akciju u historiji organizacije. Najavljena količina od 400 miliona barela bila bi više nego dvostruko veća.
Zapadne ekonomije svoje strateške naftne rezerve koordiniraju upravo kroz IEA, organizaciju osnovanu nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ministri energetike zemalja G7 već su dali načelnu podršku korištenju strateških rezervi s ciljem stabilizacije tržišta.
„U principu podržavamo poduzimanje proaktivnih mjera za rješavanje situacije, uključujući i korištenje strateških rezervi“, navodi se u zajedničkom saopćenju ministara.
Izvor iz G7 rekao je za Reuters da nijedna država trenutno ne bilježi fizički nedostatak sirove nafte, ali da cijene ubrzano rastu te da neaktivnost nije opcija.
Ipak, konačna odluka o raspodjeli količina među državama i dinamici oslobađanja rezervi još nije donesena. Sekretarijat IEA trebao bi predstaviti više mogućih scenarija na osnovu potencijalnog utjecaja na tržište, a u konsultacije bi mogle biti uključene i velike ekonomije koje nisu članice ove organizacije, poput Kine i Indije.
Južna Koreja, koja je članica IEA, saopćila je da učestvuje u razgovorima i razmatra svoju eventualnu ulogu. Prenosi Klix.