1984. godine grad Sarajevo je postao centar sportskih dešavanja, postavši domaćin XIV ZOI-a. Zvanična maskota igara održanih u Sarajevu bio je Vučko, prema mišljenju mnogih, još uvijek najsimpatičnija maskota olimpijskih igara. To su bile 14. Zimske olimpijske igre i održale su se od 8. do 19. februara 1984. godine.
Kako je grad Sarajevo postao domaćin?
Studija pod nazivom “Mogućnosti i problemi razvoja kontinentalnog turizma u Jugoslaviji” koju je 1968. godine objavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prvi put je ukazala da Jugoslavija, a posebno sarajevska regija, imaju povoljne uslove za razvoj zimskih sportova. Još 1970. godine vlasti u Sarajevu su planirale da budu domaćini Zimskih olimpijskih igara kako bi promovirali ovaj razvoj i postali održivi zimski sportski centar. Međutim, nakon što su modernizovali grad u okviru projekta „Zaštita životne sredine i čovjeka“, aplicirali su za one iz 1984. godine.
Dva druga kandidata za Igre bili su Geteborg u Švedskoj i Saporo u Japanu. Geteborški projekat je smatran skupim, te bi logistički troškovi bili gigantski, jer bi mjesta za takmičenje bila decentralizirana. Saporo je prethodno bio domaćin igara 1972. godine, samo dvanaest godina prije predloženih igara 1984. Grad je stoga imao iskustvo i većina infrastrukture je bila prisutna i od tada je bila u upotrebi, ali su nove opcije viđene kao atraktivnije. Sarajevo je predstavilo kompaktan projekat, sa svim planiranim prostorima u krugu od 25 kilometara od grada, te iskustvo na nekoliko međunarodnih takmičenja poput Svjetskog kupa u alpskom skijanju, te Evropskog prvenstva u umjetničkom klizanju.
Grad domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara najavljen je 18. maja 1978. godine, tokom 80. zasjedanja Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Sarajevo je izabrano sa razlikom od tri glasa u odnosu na Saporo (Japan), a Geteborg je postao prvi švedski grad koji je izgubio kandidaturu za Zimske olimpijske igre. Sarajevo, glavni grad današnje Bosne i Hercegovine, bio je treći grad po veličini u Jugoslaviji u to vrijeme.
Koje su to države nastupile prvi put?
Igre su okupile 1272 sportista iz 49 zemalja, što predstavlja značajan porast u odnosu na 1980. godinu. Sportisti su učestvovali u šest sportova i deset disciplina u ukupno trideset i devet zvaničnih događaja, jednom više od igara četiri godine ranije. Sedam nacionalnih olimpijskih komiteta prvi put je poslalo sportiste: Egipat, Britanska Djevičanska ostrva, Monako, Portoriko i Senegal su prvi put učestvovali na Zimskim olimpijskim igrama.
Najviše medalja na igrama osvojila je Finkinja Marja-Liisa Hämäläinen, koja je pobijedila u sve tri pojedinačne utrke u skijaškom trčanju. Domaćin Jugoslavija osvojila je prvu medalju u svojoj historiji na Zimskim igrama nakon što je skijaš Jure Franko bio drugi u veleslalomu. Istočna Njemačka, koja je osvojila sve zlatne i srebrne medalje u ženskom brzom klizanju i bobu, po prvi put je završila na tabeli medalja sa dvadeset četiri medalje, od kojih je devet zlatnih.
Ko je Vučko?
Vučko (deminutiv od vuk) bio je zvanična maskota Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu 1984. godine. Prijedlog za maskotu dao je slovenski slikar Jože Trobec, a odabran je među mnogobrojnim prijedlozima putem najvećih jugoslavenskih novina i časopisa. Među pet prijedloga za maskotu koji su ušli u uži izbor bile su maskote snježne lopte, planinske koze, janjeta, ježa i lasice. U izboru za maskotu ukupno je učestovalo 836 umjetnika sa svojim prijedlozima.
Vučko je oko vrata imao crveni šal, a na ramenu je nosio par crvenih skija. U prezentacijama u medijima, reklamama i spotovima, Vučko se često oglašavao povikom: “Sarajevoooooooo”. Glas Vučku u televizijskim spotovima dao je Zdravko Čolić. Prema navodima Međunarodnog olimpijskog komiteta (IOC), maskota je, na neki način doprinijela da se vuk, koji je do tada u ovoj regiji smatran opasnom životinjom, jednim dijelom zavoli.
Zimske olimpijske igre 1984., smatraju se uspješnim, te su omogućile razvoj zimskih sportova u Jugoslaviji. Međutim, rat u Jugoslaviji koji je izbio 1992. godine, teško je oštetio grad i olimpijske objekte. Neki lokaliteti su renovirani nakon rata, ali drugi su i dalje napušteni, a nekadašnja staza za bob i sankanje jedno je od poznatijih napuštenih lokacija.
Rado se sjećamo igara u Sarajevu, kao i voljenog nam Vučka svake godine 8.februara. To su zasigurno jedne od najljepših uspomena u našoj historiji, čak 40 godina poslije. Ipak, kako se ne živi u prošlosti, nadamo se da će Sarajevo nekada u budućnosti ponovo postati domaćin.
