Nakon što je načelnik Općine Trnovo, Ibro Berilo, pušten iz pritvora, pojavila su se brojna pitanja o budućem vođenju općine.
Iako je fizički slobodan, Berilo neće tako brzo sjesti u načelničku fotelju. Kantonalni sud u Sarajevu donio je mjere zabrane koje ga sprečavaju da obavlja načelničku funkciju, barem dok se pravosudni postupak ne okonča ili dok sud ne preinači odluku. Ova situacija otvara dilemu: šta će Trnovo raditi u Berilovom odsustvu i može li biti održan opoziv ili vanredni izbori za načelnika?
O čemu se zapravo radi?
Berilo je uhapšen u augustu ove godine u sklopu akcije kodnog naziva “Incitat”, pod optužbom da je zloupotrijebio položaj, navodno omogućivši nelegalnu gradnju na državnom zemljištu u zamjenu za privatni apartman. Iako su tužioci odmah predložili mjere zabrane, njegov advokat Senad Pizović najavio je žalbu na odluku Kantonalnog suda. Uprkos tome, sve dok su mjere na snazi, Berilo je efektivno onemogućen da vrši funkciju načelnika.
Ostaje, dakle, pitanje: može li Općinsko vijeće preuzeti situaciju u svoje ruke i pokrenuti inicijativu za opoziv, ili bi vanredni izbori mogli riješiti problem upravljanja općinom?
Opcija opoziva: Koje su prepreke?
Prema važećem zakonu, opoziv je opcija koja stoji Općinskom vijeću na raspolaganju, ali zahtijeva poseban postupak i jasne zakonske razloge. U slučaju Berila, pitanje je postoji li dovoljno čvrsta osnova za opoziv dok je on pod mjerama zabrane, ali bez konačne presude. Zakon nalaže da se opoziv može provesti ukoliko vijeće zaključi da su nastali razlozi zbog kojih načelnik ne može ili ne želi obavljati dužnosti na zakonom propisan način.
“Općinsko vijeće u Trnovu može pokrenuti postupak opoziva ukoliko se zaključi da mjere zabrane ozbiljno ugrožavaju rad Općine. No, za opoziv bi trebao postojati zakonski osnov koji potvrđuje da načelnik nije u mogućnosti da u skorije vrijeme preuzme dužnosti,” objašnjava stručnjak za lokalnu upravu.
Vanredni izbori kao privremeno rješenje
Ako bi Općinsko vijeće bilo odlučno u zamjeni trenutnog rukovodstva, raspisivanje vanrednih izbora moglo bi biti jedno od rješenja. Međutim, prema Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, vanredni izbori su rijetko korištena opcija, rezervirana za slučajeve kada je načelnik smijenjen, trajno spriječen ili, u nekim slučajevima, podnio neopozivu ostavku. Situacija u Trnovu, gdje je načelniku izrečena privremena mjera zabrane, mogla bi predstavljati sivu zonu za pravnike.
“Sve dok sud ne donese konačnu odluku, vanredni izbori ostaju upitni jer su predviđeni samo za situacije kada je načelnik spriječen na duže vrijeme ili trajno,” pojašnjava advokat iz Sarajeva.
Šta je najizglednije?
U međuvremenu, prema statutu općine, Općinsko vijeće ima ovlast imenovati vršioca dužnosti načelnika iz reda državnih službenika. V.d. načelnika preuzeo bi sve obaveze, uključujući vođenje tekućih poslova, ali bi se svakako čekala konačna sudska odluka.
Dugotrajan proces suđenja mogao bi značiti nastavak mjera zabrane, što bi općinu moglo natjerati na razmatranje opoziva ili čak pokretanje inicijative za promjenu zakonodavnog okvira. Iako bi ovakvi koraci mogli biti komplikovani i dugi, očigledno je da bi dodatna pravna regulativa koristila mnogim općinama koje se suoče s ovakvom situacijom.
Na kraju, Trnovo je suočeno s pitanjem koje nadilazi lokalnu politiku: može li pravni sistem omogućiti efikasno rješavanje političkih zastoja u trenucima kada su pravosudne odluke još u fazi provođenja?