Finansijska neizvjesnost i politički pritisci: Razmatra se odlazak Kristijana Šmita
Prema informacijama portala Istraga.ba, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država ove godine kasnila je s isplatom tranši namijenjenih finansiranju Ureda visokog predstavnika (OHR). Ured se finansira sredstvima koja osiguravaju: Evropska unija (47,68%), Sjedinjene Američke Države (22%), Japan (10%), Ujedinjeno Kraljevstvo (6,69%), Kanada (3,03%), Organizacija islamske konferencije (2,5%), Rusija (1,2%) i ostali donatori (6,9%).
Istovremeno, dio međunarodne zajednice, uključujući i Sjedinjene Američke Države, vodi pregovore o uklanjanju Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, saznaje Istraga.ba iz više diplomatskih izvora. Ukoliko plan bude proveden, Šmit bi ovu funkciju mogao napustiti do kraja godine. Također se razgovara i o potencijalnom nasljedniku koji bi imao podršku svih zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC).
Prema istim izvorima, u razmatranju je i mogućnost premještanja sjedišta OHR-a iz Sarajeva u Ženevu.
U međuvremenu, dok traju pregovori o njegovom odlasku, predstavnici hrvatskih vlasti pokušavaju uvjeriti Šmita da svoj mandat završi nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH koje bi osigurale HDZ-u BiH stalnu mogućnost izbora vlastitog člana Predsjedništva BiH.
Podsjetimo, Kristijan Šmit je zvanično stupio na dužnost visokog predstavnika 2. avgusta 2021. godine. Vlasti iz Republike Srpske su od samog početka osporavale njegov legitimitet, ali su sve njegove odluke bile provedene i na teritoriji tog entiteta.
Nakon Šmitovog imenovanja, Ruska Federacija je najavila obustavu svog finansiranja OHR-a. U julu 2021. godine Rusija je obznanila da više neće učestvovati u radu Upravnog odbora PIC-a, a u februaru 2022. i zvanično je obavijestila OHR da povlači finansijsku podršku.
Tokom svog mandata, Šmit je donio niz kontroverznih odluka. Najznačajnija je bila privremena suspenzija Ustava Federacije BiH, kojom je omogućeno formiranje nove entitetske vlade bez saglasnosti bošnjačkog potpredsjednika. U izbornoj noći 2022. godine, takođe je izmijenio Ustav FBiH i Izborni zakon BiH u korist HDZ-a. Premijer Hrvatske Andrej Plenković tada je otvoreno izjavio da je hrvatska Vlada aktivno učestvovala u pregovorima sa Šmitom o izmjenama izbornog zakonodavstva.
„Sa visokim predstavnikom Šmitom smo mjesecima vodili temeljne i diskretne razgovore. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Šmita, to je vjerovatno uticalo na njegovo oklijevanje da ispravi nepravdu prema Hrvatima u BiH“, prenio je službeni Twitter nalog Vlade Hrvatske izjavu premijera Plenkovića.
Nakon izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH, Plenković je u intervjuu za Večernji list izjavio da je Kristijan Šmit „pripremao i provodio rješenja u korist Hrvata“.
Kristijan Šmit je nosilac hrvatskog odlikovanja „Red Ante Starčevića“. Prema odluci predsjednika Republike Hrvatske, Šmit je odlikovan za svoj doprinos u izgradnji suverene hrvatske države i promociji njenih vanjskopolitičkih interesa. Iako je odlikovanje formalno dodijeljeno 2013. godine od strane tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, Šmitu je ono uručeno tek u januaru 2020. godine.
Ovim činom, njemački političar Kristijan Šmit se i zvanično našao među nosiocima ovog priznanja, među kojima se, kako navodi Istraga.ba, nalazi i osuđeni ratni zločinac Jadranko Prlić.