Naučnici su u studiji na gotovo 1800 pacijenata pokazali da njihov lijek za Alzheimerovu bolest prvi put mijenja tok te bolesti, odnosno usporava njeno napredovanje za četvrtinu. Lijek lekanemab odobren je u SAD-u, dok ga je Evropska agencija za lijekove (EMA) odbila krajem jula. Od danas lijek je dobio zeleno svjetlo i u Velikoj Britaniji, ali zbog cijene ga neće moći svi priuštiti.
Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a naučni napredak na polju liječenja te bolesti okončao je decenije neuspjeha i pokazao kako je moguća nova era lijekova protiv te bolesti.
Lijek lekanemab predstavlja prvi koji usporava razaranje stanica mozga kod Alzheimerove bolesti i najavljen je kao značajan pomak u liječenju te bolesti 2022. godine. Razvile su ga japanska farmaceutska firma Eisai i njen američki partner Biogen.
Lekanemab radi tako da napada ljepljivu tvar, zvanu beta-amiloid, koja se nakuplja u mozgu ljudi s Alzheimerovom bolešću. Djeluje u ranim fazama bolesti i dok je njegov učinak tek malen, raspravlja se o njegovu utjecaju na svakodnevni život pacijenata oboljelih od Alzheimera, a neki postignute rezultate tog lijeka vide kao veliku prekretnicu, piše zimo.
Lekanemab nije magični lijek, ali struka optimistična
Lekanemab je zapravo antitijelo, poput onih koje tijelo proizvodi za napad na viruse ili bakterije i napravljen je da uputi imunološki sistem da očisti amiloid iz mozga. Amiloid je pak protein koji se skuplja u međuprostorima između neurona u mozgu i stvara karakteristične plakove, koji su jedno od obilježja Alzheimerove bolesti.
Ipak, nije riječ o čudesnom lijeku. Bolest je nastavila ljudima uništavati mozak, ali propadanje je usporeno za oko četvrtinu tokom 18 mjeseci liječenja.
U svijetu postoji više od 55 miliona ljudi s Alzheimerovom bolešću, a predviđa se da će broj oboljelih premašiti 139 miliona do 2050. godine.
Među naučnicima i doktorima postoji rasprava o uticaju lekanemaba na svakodnevni život pacijenata. Sporije propadanje mozga s lijekom primijećeno je korištenjem ocjenjivanja simptoma kod pacijenata. Riječ je o ljestvici od 18 tačaka, u rasponu od normalne do teške demencije. Oni koji su uzimali lijek bili su bolji za 0,45 bodova.
“To je mali učinak na bolest. Iako nije dramatičan, prihvatila bih ga”, poručila je profesorica Spires-Jones.
“To je skroman učinak… Ali daje nam malo uporišta. Sljedeća generacija lijekova bila bi bolja”, kaže pak dr. Susan Kohlhaas iz organizacije Alzheimer’s Research UK.
EU nije odobrila lijek, a ni u Britaniji ga neće moći svi priuštiti
Kako izvještava Bloomberg službena odluka Regulatorne agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) omogućuje primjenu tog lijeka u Velikoj Britaniji, ali on neće biti dostupan za sve.
Nakon odobrenja MHRA, zeleno svjetlo treba dati i britanski Nacionalni institut za izvrsnost zdravlja i skrbi, nakon čega bi sam lijek trebao postati dostupan pacijentima u Velikoj Britaniji.
Iako je lekanemab dobio zeleno svjetlo, on neće biti dostupan pacijentima u Engleskoj putem NHS-a (zdravstvenog sistema koji financira država) zbog visokih troškova. To bi za mnoge ovaj lijek moglo učiniti nedostupnim jer se procjenjuje da bi liječenje jednog pacijenta moglo stajati oko 20 hiljada funti godišnje.
U svom objašnjenju, Evropska agencija za lijekove (EMA) navela je da dobrobiti “nisu umanjile rizik od ozbiljnih nuspojava kod ljudi kao što su krvarenje i oticanje mozga, kao ni da učinci lijeka na odgađanje kognitivnog pada nisu dovoljno značajni.”
Kako navodi NHS, procjenjuje se da bi između 50.000 i 280.000 pacijenata u Engleskoj moglo biti podobno za nove tretmane. No prije nego što započnu s terapijom, pacijenti će morati napraviti niz pretraga kako bi se potvrdila Alzheimerova bolest.
Naveli su i kako će pomno pratiti primjenu lijeka te će se provesti kontrolirana studija kako bi se provjerila njegova učinkovitost.
Ukoliko lijek i pored određenih nuspojava usporava Alzheimerovu bolest, u zemljama u kojima je odobren za korištenje, pitanje je koliko bolesnika može priuštiti liječenje lekanemabom.