Humanitarna pomoć spuštena padobranima nad Pojas Gaze dok glad prijeti hiljadama života
U četvrtak su nad Pojasom Gaze iz vojnog aviona spušteni paketi humanitarne pomoći padobranima, u pokušaju da se ublaže katastrofalne posljedice višemjesečne potpune blokade i razornih vojnih operacija koje su opustošile ovu gusto naseljenu enklavu. Scena se odvijala u istočnom dijelu grada Deir al-Balah, gdje su se stotine očajnih stanovnika okupile u nadi da će uspjeti uhvatiti makar dio pomoći koja se spuštala s neba.
U uslovima potpune izolacije i konstantne prijetnje smrću, mnogi su živote rizikovali ne bi li došli do paketa koji su sadržavali osnovne potrepštine poput hrane, vode i medicinskog materijala. Iako je dio pomoći stigao do civila, izvještaji s terena ukazuju na to da je količina dostavljenog daleko od dovoljne, dok haotične okolnosti čine distribuciju gotovo nemogućom.
Gaza pod blokadom – već 18 godina
Pojas Gaze je pod izraelskom kopnenom, zračnom i pomorskom blokadom već punih 18 godina, ali situacija je dodatno pogoršana nakon 7. oktobra 2023. godine, kada je započela ofanziva izraelske vojske pod izgovorom borbe protiv Hamasa. Od tada, prema podacima lokalnih i međunarodnih humanitarnih organizacija, život je izgubilo više od 60.200 Palestinaca, među kojima je ogroman broj žena i djece. Broj ranjenih premašuje 150.000, a gotovo cjelokupna infrastruktura – uključujući bolnice, škole i vodoopskrbni sistem – uništena je ili teško oštećena.
Od 2. marta 2025. godine, Izrael je potpuno zatvorio sve granične prelaze, uključujući Rafah i Kerem Shalom, time onemogućivši čak i minimalni dotok humanitarne pomoći. Uslijed toga, više od 2,4 miliona stanovnika Gaze suočeno je s akutnom glađu, nestašicom pitke vode, lijekova i osnovnih životnih potrepština.
Međunarodna reakcija: Optužbe za genocid i ratne zločine
Zbog razmjera razaranja i broja civilnih žrtava, izraelske vojne akcije sve češće se kvalificiraju kao moguće ratne zločine i genocid. U novembru 2024. godine, Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, tereteći ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Gazi.
Pored toga, Međunarodni sud pravde (MSP) u Hagu pokrenuo je postupak po tužbi za genocid protiv Države Izrael, koju je podnijela Južnoafrička Republika, uz podršku više desetina drugih država. Suđenje je u toku, a preliminarne odluke već su ukazale na mogućnost postojanja ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
Civili kao taoci političke blokade
Humanitarne organizacije, uključujući UN-ove agencije, Crveni polumjesec i brojne nevladine udruge, već mjesecima upozoravaju da je situacija u Gazi alarmantna i da se radi o jednoj od najvećih humanitarnih katastrofa u savremenoj historiji. Uprkos rezolucijama UN-a i međunarodnim apelima za prekid vatre i omogućavanje nesmetanog dostavljanja pomoći, politički interesi i sigurnosna blokada i dalje nadvladavaju humanost.
U međuvremenu, stanovnici Gaze se suočavaju s nezamislivim – svakodnevnim preživljavanjem bez hrane, sigurnosti i dostojanstva. Scene ljudi koji trče prema padobranima u nadi da će uhvatiti paket s osnovnim potrepštinama, podsjećaju na najmračnije trenutke ljudske historije, u kojima su civili taoci velikih političkih obračuna.