Hrvatsko-američki lobista Max Primorac objavio je 8. jula novu političku analizu za američki konzervativni think tank Heritage Foundation, u kojoj poziva administraciju Donalda Trumpa da radikalno promijeni pristup Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.
U analizi pod nazivom “Bosnia and Herzegovina: Ending a Nation-Building Failure” (Bosna i Hercegovina: Kraj neuspjelog pokušaja izgradnje nacije), Primorac zagovara mjere koje u velikoj mjeri odražavaju političke stavove rukovodstava Republike Srpske i HDZ-a BiH – uključujući zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), eliminaciju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, preustroj države u tri etničke jedinice i marginalizaciju koncepta građanske Bosne i Hercegovine.
Kritika OHR-a i građanske države
Na samom početku analize, Primorac konstatuje da je projekt “izgradnje države” u BiH propao, uprkos milijardama dolara pomoći iz SAD-a i Evrope nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Kao glavnog krivca vidi OHR, koji opisuje kao “imperijalnog upravitelja sa gotovo totalitarnim ovlastima”. Poziva američku administraciju da inicira sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i povuče podršku bonskim ovlastima, što bi efektivno neutralisalo djelovanje OHR-a.
Primorac osporava koncept građanske države, tvrdeći da “izmišljeni bosanski identitet” služi za favoriziranje Bošnjaka nad Hrvatima i Srbima. Prema njemu, pokušaji uspostave građanske BiH na principu “jedan čovjek, jedan glas” predstavljaju prijetnju “suverenim pravima” hrvatskog i srpskog naroda. Poziva SAD da prestanu finansirati organizacije koje zagovaraju građanski model.
Posebno se osvrće na Ustavni sud BiH, gdje – kako navodi – “tri strane sudije, koje imenuje Evropski sud za ljudska prava, presuđuju u ključnim političkim sporovima”. Optužuje ih da zastupaju centralistički i probošnjački pristup, te traži da se prekine njihovo finansiranje i otvori put za njihovo uklanjanje.
Primorac zagovara potpunu ustavnu reformu u pravcu uspostavljanja tri federalne jedinice po etničkoj osnovi – za Bošnjake, Hrvate i Srbe – po uzoru na Švicarsku ili Belgiju. Smatra da bi takav model smanjio birokratiju, omogućio političku stabilnost i ekonomski razvoj, te marginalizovao “radikalne elemente” unutar svih naroda.
Pritisak na Bošnjake i podrška hrvatskim zahtjevima
Jedan od ključnih zahtjeva koje iznosi jeste tzv. obnova političkih prava Hrvata, za koje tvrdi da su ugrožena “bošnjačkim preglasavanjem”. Navodi da je broj Hrvata u BiH smanjen za 62% od 1991. godine, te poziva SAD da izvrše diplomatski pritisak kako bi se izmijenio Izborni zakon u skladu s presudama domaćih i međunarodnih sudova – što je ključni zahtjev HDZ-a BiH.
U izvještaju se takođe oštro kritikuje američka ambasada u Sarajevu, konkretno zbog navodne uloge ambasadora u “nametanju zakona o gasu bez saglasnosti Hrvata”, što je – prema Primorcu – dovelo do centralizacije energetske infrastrukture u korist BH-Gasa i blokiralo projekte u hrvatski većinskim dijelovima BiH. Spominje se i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji, kako se navodi, optužuje SAD za sistematsko slabljenje BiH.
Fokus na Iran i islamizam
U središtu Primorčeve analize je i narativ o navodnoj radikalizaciji Bošnjaka i njihovim vezama s Iranom, Muslimanskom braćom i bivšim mudžahedinima. Podsjeća na dolazak islamskih boraca tokom rata 1990-ih i tvrdi da su mnogi ostali u BiH, te da iranska Revolucionarna garda i danas održava veze s bošnjačkim liderima, posebno u sigurnosnim strukturama.
Kao primjere navodi posjetu iranskog vojnog atašea ministru odbrane BiH, te otkazivanje Konferencije evropskih rabina u Sarajevu, što interpretira kao znak radikalizacije.
Citira navodnu izjavu bošnjačkog ministra da je okupljanje rabina “moralno uvredljivo” i da se njime izražava podrška “okupatoru koji čini genocid nad narodom Gaze”, što je izazvalo reakciju Trumpove administracije.
Zaokret ka novom pristupu
U zaključku, Primorac opisuje Bosnu i Hercegovinu kao prostor gdje rastu utjecaji islamističkih grupa i autoritarnih režima poput Rusije i Kine, te poziva SAD da redefinišu svoju politiku kako bi se očuvao američki interes u regionu.
Zalaže se za ukidanje finansiranja OHR-a, prekid politike izgradnje države, postavljanje političkog ambasadora umjesto karijernih diplomata i reviziju kadrova u ambasadi SAD u Sarajevu. Također traži prestanak podrške nevladinim organizacijama koje promovišu građanski model BiH.
Primorac, u suštini, predlaže političku transformaciju BiH u pravcu etničke podjele, u skladu s interesima Zagreba i Banje Luke, dok Bošnjake prikazuje kao glavnu prepreku stabilnosti i zapadnoj integraciji, prenosi Klix.