Historijski muzej Bosne i Hercegovine ove godine obilježava 80 godina postojanja, a u okviru Sarajevo Film Festivala (SFF) prilagođava svoje radno vrijeme do ponoći kako bi pratilo puls grada i potrebe publike. Pod sloganom „Živi muzej – muzej živi“, institucija slavi svoju dugogodišnju ulogu u čuvanju historije, interpretaciji prošlosti i povezivanju sa savremenim društvenim pitanjima, istovremeno podstičući kritičko mišljenje i edukaciju različitih generacija.
Muzej je od svog osnivanja 1945. godine prošao kroz značajne transformacije, evoluirajući iz institucije fokusirane na narodnooslobodilačku borbu u savremeni muzej koji se bavi sjećanjem, identitetom, umjetnošću i društvenom odgovornošću. Tokom turbulentne historije BiH, muzej je postao simbol otpora zaboravu, mjesto susreta, dijaloga i razmjene znanja, otvoreno za sve zajednice. Lajtmotiv „Živi muzej – muzej živi“ poziva posjetioce da aktivno učestvuju u oživljavanju muzeja, istovremeno naglašavajući važnost održivog upravljanja resursima i društveno odgovornog pristupa radu s publikom.
Među brojnim izložbama tokom SFF-a, ističe se stalna postavka „Opkoljeno Sarajevo“ koja kroz lične predmete, fotografije i zapise dočarava svakodnevni život pod opsadom. Izložba „15 godina“ prikazuje poslijeratnu arhitekturu Sarajeva kroz objektiv škotskog fotografa Jima Marshalla, dok „Mi, izbjeglice“ istražuje teme raseljavanja i migracija. Posebnu pažnju privlači „Ay Carmela“, koja kroz umjetničko-historijski pristup propituje antifašizam i borbu protiv zaborava, te fotografska serija „Antidotes“ autorice Birgit Ludwig koja mapira prostore sjećanja u Sarajevu, Srebrenici, Višegradu i drugim mjestima pogođenim ratom.
Jedna od najposjećenijih postavki je „Wer ist Walter? Topografija antifašističkog otpora u BiH“, smještena u bašti muzeja. Izložba istražuje ključne tačke antifašističkog pokreta u BiH tokom Drugog svjetskog rata, pokazujući kako je otpor građen odozdo kroz kolektivne napore, gerilske aktivnosti i korištenje prirodnih krajolika. Postavka transformira lokalni otpor u širi društveni i politički kontekst, naglašavajući važnost kolektivne memorije i društveno angažovanog pristupa.
Produženo radno vrijeme tokom SFF-a omogućava posjetiocima da muzej dožive u novom kontekstu, u ritmu festivala, dok institucija nastavlja svoju misiju očuvanja historije, promocije kritičkog mišljenja i odgovornog pristupa kulturnim resursima. Aktivnosti muzeja reflektiraju principe održivosti, društvene odgovornosti i inkluzivnog pristupa, što doprinosi jačanju kulturnog dijaloga i aktivnog učešća građana u očuvanju historijske i društvene svijesti.