Dok sukob u Ukrajini ulazi u svoju treću godinu, posljednji događaji na diplomatskom i vojnom planu ukazuju na moguću eskalaciju koja izaziva strah ne samo u regiji nego i globalno.
Upozorenja o zračnim napadima, zatvaranje ambasada u Kijevu i promjene u ruskoj nuklearnoj doktrini stavljaju Ukrajinu u središte nove krize, dok međunarodna zajednica traži način da spriječi daljnje širenje rata.
Dramatična dešavanja u Kijevu
Više evropskih zemalja, uključujući Italiju, Španiju i Grčku, zatvorilo je svoje ambasade u Kijevu, pridruživši se ranijoj odluci Sjedinjenih Američkih Država. Američka ambasada saopćila je da posjeduje konkretne informacije o mogućem značajnom zračnom napadu, uključujući kombinovani udar dronovima i projektilima. Ova informacija dolazi u trenutku kada se sigurnosne prijetnje u glavnom gradu Ukrajine intenziviraju, podstičući strah od velikih razaranja.
“Obavještajni podaci ukazuju na visok rizik od kombinovanog napada na Kijev, što je dodatno pojačalo oprez međunarodne zajednice”, navodi ukrajinski emiter Suspilne.
Nuklearna doktrina i ruski odgovori
Jučerašnja promjena u ruskoj nuklearnoj doktrini dodatno je zakomplikovala situaciju. Prema novim pravilima, Moskva je proširila okolnosti pod kojima bi mogla upotrijebiti nuklearno oružje. Odluka dolazi nakon što su ukrajinske snage navodno izvele napade na rusku teritoriju koristeći projektile dugog dometa. Ovo je potaknulo zabrinutost u evropskim prijestolnicama, gdje raste strah od potencijalnog širenja rata.
Mađarska upozorava na opasnost
Mađarski premijer Viktor Orban u svom obraćanju istakao je da se sukob približava kritičnoj tački. “Pred nama su dva najopasnija mjeseca rata”, upozorio je, ističući da će odlazak trenutne američke administracije i potencijalna inauguracija Donalda Trumpa možda donijeti promjene, ali tek za nekoliko mjeseci. Orban je također izrazio zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba te naglasio da Mađarska mora ostati neutralna.
Šta slijedi?
Pitanje koje se sada postavlja jeste: šta slijedi za Ukrajinu i njene saveznike? U pozadini diplomatskih dešavanja i pojačane vojne aktivnosti, ukrajinska strana nastavlja s pokušajima oslobađanja okupiranih teritorija, dok ruske snage odgovaraju intenzivnijim napadima na civilnu infrastrukturu. U isto vrijeme, međunarodni posrednici sve češće govore o potrebi za mirovnim pregovorima.
Dok Kijev ostaje pod stalnom prijetnjom, a njegovi saveznici preispituju svoje strategije, situacija u Ukrajini sve više podsjeća na hod po ivici. Hoće li predstojeći mjeseci donijeti deeskalaciju ili daljnje pogoršanje sukoba, ovisi o kompleksnim vojnim, političkim i diplomatskim faktorima.
Svijet budno prati, dok Ukrajina stoji na pragu još jedne potencijalno sudbonosne epizode u ovom razornom ratu.