Uvođenje neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine izazvalo je niz reakcija i podijeljenih mišljenja, kako među građanima, tako i među trgovcima, vlasnicima radnji i ekonomskim analitičarima. Ova mjera, koja je stupila na snagu krajem oktobra 2024. godine, imala je za cilj da radnicima u trgovini omogući jedan zagarantovan dan odmora u sedmici, čime bi se unaprijedio kvalitet njihovog privatnog i porodičnog života. Međutim, praksa pokazuje da njeni efekti nisu jednostrani – postoje i pozitivne i negativne posljedice.
Sa stanovišta običnog građanina, neradna nedjelja znači da se veći dio kupovine mora obaviti tokom radne sedmice ili subotom. To dovodi do povećanih gužvi u radnjama petkom i posebno subotom, kada mnogi kupci obavljaju sedmičnu nabavku. Porodice koje inače koriste nedjelju za mirnu kupovinu sada se suočavaju s gužvama, dugim redovima na kasama i manjim izborom proizvoda zbog povećane potražnje. Za one koji tokom radne sedmice rade duže sate, ova promjena znači dodatni pritisak i organizacione poteškoće.
Kada je riječ o trgovcima i vlasnicima maloprodajnih objekata, situacija je složenija. Veliki trgovački centri mogu nadoknaditi dio prometa tokom ostalih dana, ali mali trgovci, posebno oni u naseljima i manjim gradovima, gube značajan dio prihoda. Nedjelja je za mnoge bila dan kada se ostvarivao najveći promet, naročito u mjestima sa turističkim potencijalom ili blizinom granice. Smanjenje prometa vodi ka smanjenju radnih sati, a u nekim slučajevima i otpuštanjima, što negativno utiče na ukupnu zaposlenost u sektoru.
Benzinske pumpe su poseban slučaj. Iako one i dalje rade nedjeljom, promjene u ritmu kupovine utiču i na njih. Subotom se bilježi povećan promet goriva, jer građani žele napuniti rezervoare prije zatvaranja trgovina, kako bi izbjegli dodatne gužve ili izlaske u prometne zone tokom nedjelje. Nedjeljom su gužve na pumpama uglavnom manje, ali se osjeti pad prometa u prodaji dodatnih proizvoda iz marketa unutar benzinskih stanica, jer ljudi rjeđe obavljaju veće kupovine tog dana.
Što se tiče gužvi, one su sada koncentrisane na manje dana u sedmici, što stvara dodatni stres i za kupce i za radnike. U većim gradovima, tržni centri subotom postaju izuzetno prometni, a parking prostori su često prebukirani.
Da li je odluka dobra? Zavisi iz kojeg ugla se posmatra. Za radnike u trgovini, neradna nedjelja je nesumnjivo dobrodošla – daje im vrijeme za odmor, porodicu i privatne obaveze. Međutim, s ekonomske strane, posebno za male trgovce i lokalne zajednice, gubitak jednog radnog dana znači manji prihod i potencijalno manje radnih mjesta. Dugoročno, najbolji efekti mogli bi se postići kombinacijom – zaštitom prava radnika, ali i fleksibilnošću za one sektore i regije gdje bi rad nedjeljom imao značajne ekonomske koristi.