U jeku najdublje političke krize u Bosni i Hercegovini od kraja rata 1995. godine, više od 300 pripadnika elitne mađarske policijske jedinice, odjevenih u civilnu odjeću, tajno je prešlo granicu i stiglo u Banju Luku.
Po dolasku, obukli su zelene vojne uniforme i fotografisali se s pripadnicima specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske, koji su imali fantomke na glavama. Njihov dolazak nije bio najavljen institucijama BiH, a javnost je informaciju saznala tek nakon što je procurila u lokalne medije, prenosi Guardian.
Mađarska je saopštila da je riječ o “trenerima”, no okolnosti njihovog dolaska, tajnovitost misije i nedostatak transparentnosti izazvali su ozbiljnu zabrinutost. Ni Predsjedništvo BiH, niti Vijeće ministara nisu bili obaviješteni o dolasku stranih uniformisanih lica na teritoriju suverene države.
Pristizanje mađarskih snaga vremenski se poklopilo sa presudom Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je 26. februara osuđen na godinu zatvora i zabranom obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina, zbog ignorisanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je osporavao nadležnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji, u skladu s odredbama Dejtonskog sporazuma, ima ovlasti da donosi zakone i razrješava zvaničnike.
Dodik je presudu nazvao “besmislenom” i poručio svojim pristalicama da “ostanu vedri”, tvrdeći da “Bosna i Hercegovina više ne postoji”. Ubrzo nakon toga donesen je zakon kojim se zabranjuje prisustvo državnih pravosudnih i policijskih tijela na teritoriji RS, što je faktički označilo početak procesa otcjepljenja. Iako je Dodik izjavio da neće podnijeti žalbu jer ne priznaje sud, njegovi advokati su to ipak učinili. Odluka se očekuje do kraja godine.
U međuvremenu, Dodik je po treći put od marta otputovao u Moskvu, gdje se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dodatno potvrđujući svoju prorusku orijentaciju, uz paralelnu podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je presudu kao “nezakonitu i antidemokratsku”, lično je posjetio Banju Luku, a zatim se sastao s Dodikom u Beogradu.
Ova presuda i reakcije na nju predstavljaju ključni trenutak, pokazujući da mađarski premijer Viktor Orbán u sukobu između Bruxellesa i Dodika – saveznika Moskve – otvoreno podržava potonjeg. Prema informacijama iz mađarskih medija, potvrđenim od diplomatskih izvora u Sarajevu, mađarska jedinica je navodno bila poslana u Banju Luku kako bi u slučaju potrebe omogućila evakuaciju Dodika.
Do toga još nije došlo, ali izvori tvrde da je Dodikova porodica u prethodnim mjesecima kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika s ciljem pregovora o mogućem napuštanju zemlje. Ipak, izgleda da je Dodik odlučniji da zadrži vlast, oslanjajući se na podršku vlastite paravojne policije i odbacujući legitimitet državnih institucija BiH.
Napon je dosegao vrhunac u aprilu, kada je SIPA pokušala da uhapsi Dodika zbog usvajanja zakona koje su čak i njegovi dotadašnji saveznici nazvali radikalnim. Međutim, hapšenje je spriječeno zahvaljujući intervenciji policije RS u Istočnom Sarajevu.
Ukoliko apelacioni sud potvrdi presudu, Dodiku će formalno biti zabranjen politički angažman, što bi moglo dovesti do prijevremenih izbora u RS-u i potencijalne promjene političkog kursa ka većoj integraciji i smanjenju etničkih podjela. U tom slučaju, mogla bi biti ponovo razmatrana i njegova fizička smjena, uz pomoć međunarodnih snaga poput EUFOR-a.
Bivši ministar vanjskih poslova BiH i član opozicionog PDP-a, Igor Crnadak, izjavio je da je “najveća nepoznanica hoće li Dodik prihvatiti presudu i odstupiti, ili će je ignorisati. Mislim da to niko sa sigurnošću ne zna.” Crnadak je dodao da bi Dodik, ukoliko mu je stalo do naroda, trebao sam predati se i dokazivati nevinost pred sudom.
Visoki predstavnik Christian Schmidt naglašava da je trenutna kriza još uvijek političke, a ne sigurnosne prirode, ali je pozvao na hitnu diplomatsku akciju. U izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN prošle sedmice, Schmidt je upozorio na potrebu međunarodne reakcije kako bi se izbjegla destabilizacija. Tokom njegovog obraćanja, ruska delegacija je napustila salu, dok je članica Predsjedništva BiH iz RS, Željka Cvijanović, otputovala u New York kako bi osporila Schmidtov legitimitet, nazivajući ga “diktatorom”.
Evropska unija još nije postigla jedinstveni stav. Mađarska, uz podršku Hrvatske, blokira sankcije protiv Dodika. Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija su pojedinačno uvele sankcije. Dodik je očekivao povratak Donalda Trumpa na vlast kako bi se američke sankcije ukinule, no do toga nije došlo.
Politički analitičar Jasmin Mujanović ističe da je ovo “najopasniji trenutak za Bosnu i Hercegovinu od okončanja rata”. Po njegovim riječima, Dodik se nalazi ili pred hapšenjem – ili pred bijegom.
Uoči godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. godine zaustavio krvavi rat sa više od 100.000 žrtava, Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi na rubu destabilizacije. Iako je Dejtonski sporazum zaustavio sukobe, kritičari godinama upozoravaju da je zemlju ostavio podijeljenom i ranjivom, otvorenom za manipulacije etnonacionalističkih elita koje sada prijete da ugroze i posljednje temelje mira.