Predsjednica Naše stranke i delegatkinja Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Sabina Ćudić osigurala je značajnu međunarodnu podršku za pokretanje procesa koji bi mogao dovesti do sveobuhvatne istrage o navodnim međunarodnim zločinima povezanim sa slučajem poznatim kao „Sarajevo safari“. Nakon višesedmičnih diplomatskih aktivnosti, inicijativa je dobila potrebnu kvalifikovanu podršku više od dvadeset parlamentaraca iz 13 evropskih zemalja, čime su ispunjeni uslovi za pokretanje procedure unutar Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.

Ovaj korak predstavlja važan pomak u nastojanjima da se rasvijetle okolnosti jednog od najkontroverznijih navoda vezanih za period opsade Sarajeva. Inicijativa podrazumijeva provođenje istrage, izradu detaljnog izvještaja i pripremu rezolucije kojom bi se evropske institucije zvanično očitovale o ovom slučaju.

Međunarodna podrška za utvrđivanje činjenica

Podršku prijedlogu pružili su zastupnici iz Francuske, Švedske, Holandije, Turske, Slovačke, Estonije, Litvanije, Monaka, Ukrajine, Rumunije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Većina potpisnika dolazi iz političkih grupacija evropskih liberala, ali je zajednički imenitelj svih podrška principima vladavine prava, međunarodne pravde i zaštite ljudskih prava.

Prema dosadašnjim informacijama koje su se pojavljivale tokom različitih istraživanja i svjedočenja, u slučaju „Sarajevo safari“ navodno su učestvovali i državljani pojedinih evropskih zemalja. Upravo ta činjenica daje ovom pitanju međunarodni karakter i otvara prostor za uključivanje institucija više država u proces utvrđivanja činjenica.

Sabina Ćudić ističe da se ne radi o pitanju koje se tiče isključivo Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, ukoliko postoje osnovane sumnje da su državljani zemalja članica Vijeća Evrope učestvovali u ratnim zločinima tokom opsade Sarajeva, tada evropske institucije imaju odgovornost da doprinesu rasvjetljavanju okolnosti i eventualnom procesuiranju odgovornih osoba.

Posebno naglašava da evropski pravni prostor ne smije ostavljati mogućnost nekažnjivosti za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava bez obzira na to koliko je vremena proteklo od njihovog izvršenja. Upravo zbog toga smatra da je angažman Vijeća Evrope od ključnog značaja za uspostavljanje pune odgovornosti i zaštitu dostojanstva žrtava.

Zašto je slučaj važan za Vijeće Evrope

U zahtjevu koji je upućen Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope navedeno je nekoliko razloga zbog kojih bi se ova institucija trebala aktivno baviti predmetom „Sarajevo safari“. Prije svega, riječ je o pitanju koje se direktno odnosi na zaštitu ljudskih prava i odgovornost za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Pored toga, slučaj otvara pitanje međunarodne pravosudne saradnje među državama članicama Vijeća Evrope. Ukoliko se pokaže da su osobe iz različitih zemalja bile uključene u događaje koji su predmet istrage, biće neophodna koordinacija pravosudnih institucija više država kako bi se osigurala potpuna i nepristrasna istraga.

Inicijatori zahtjeva smatraju da predmet ima i širi evropski značaj jer se odnosi na odgovornost država za istraživanje historijskih zločina. U evropskoj pravnoj praksi već dugo postoji princip da ratni zločini i zločini protiv čovječnosti ne zastarijevaju, što znači da institucije imaju obavezu reagovati i nakon više decenija ukoliko postoje novi dokazi ili saznanja.

Dodatno, slučaj se povezuje i sa zaštitom historijskog sjećanja. Mnogi stručnjaci smatraju da je suočavanje s prošlošću jedan od ključnih uslova za izgradnju trajnog mira i povjerenja među narodima. Upravo zbog toga evropske institucije posljednjih godina posvećuju značajnu pažnju projektima koji imaju za cilj dokumentovanje ratnih zločina i očuvanje sjećanja na žrtve.

Sljedeći koraci u proceduri

Pokretanjem inicijative otvorena je mogućnost da Parlamentarna skupština Vijeća Evrope po prvi put sistematski razmotri navode povezane sa slučajem „Sarajevo safari“. Procedura predviđa da zahtjev prvo bude razmatran na političkom komitetu, nakon čega će se o njemu izjasniti i pravni komitet.

Ukoliko inicijativa dobije potrebnu podršku u narednim fazama, slijedi imenovanje zvaničnog izvjestioca Vijeća Evrope koji će biti zadužen za prikupljanje informacija, razgovore sa relevantnim institucijama i izradu detaljnog izvještaja. Prema trenutnim planovima, imenovanje izvjestioca moglo bi biti obavljeno tokom septembra ove godine u Strazburu.

Ćudić naglašava da inicijativa nije usmjerena protiv bilo koje države niti naroda, već da predstavlja pokušaj jačanja vladavine prava i univerzalnog principa prema kojem nijedan ratni zločin ne smije ostati neistražen. Cilj je, kako navodi, osigurati da pravda bude dostupna svim žrtvama bez obzira na vrijeme koje je prošlo od počinjenih zločina ili državljanstvo potencijalnih počinilaca.

Uspjeh ove inicijative mogao bi predstavljati važan korak ka jačanju međunarodne pravosudne saradnje i dodatnom učvršćivanju evropskih standarda u oblasti ljudskih prava. Istovremeno, proces bi mogao doprinijeti potpunijem razumijevanju događaja iz perioda opsade Sarajeva i pružiti nove odgovore na pitanja koja već decenijama izazivaju interes javnosti i porodica žrtava.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW