Evropska unija je vrlo blizu postizanja dogovora o uvođenju 18. po redu paketa sankcija protiv Rusije, izjavio je u utorak šef diplomatije EU Kaja Kallas, naglašavajući kako bi politički dogovor mogao biti postignut istog dana. Sastanak ministara vanjskih poslova 27 država članica održan je u Briselu, a prema svemu sudeći, konsenzus je na vidiku, iako jedna članica i dalje izražava rezervu prema ključnom prijedlogu – smanjenju gornje cijene ruske nafte.


Veto jedne članice još uvijek prepreka

Kallas je potvrdila da su svi elementi paketa dogovoreni, ali da postoji problem zbog zadržavanja veta jedne države članice. „Dali smo prijedloge, ali pitanje je možemo li prevladati veto jedne države članice ili ne. Ali pokušavamo raditi na tome“, izjavila je. Na pitanje o spornom pitanju ograničenja cijena ruske nafte, kratko je odgovorila: „Živo je.“

Evropska komisija predložila je ovaj paket još prošlog mjeseca, a ciljevi su jasni – dodatno ograničiti pristup Rusije međunarodnim finansijama, oslabiti prihode od energenata i osujetiti razvoj vojne industrije Moskve, u kontekstu kontinuirane agresije na Ukrajinu.


Ključne tačke sankcija: energenti, banke i vojska

Prema dostupnim informacijama, 18. paket sankcija fokusira se na nekoliko ključnih oblasti. Jedna od najznačajnijih mjera je zabrana transakcija s ruskim plinovodom Sjeverni tok, što predstavlja simbolički i praktični udarac na energetske interese Moskve. Takođe se predviđa sankcionisanje banaka koje sudjeluju u zaobilaženju već postojećih sankcija, čime se nastoji zatvoriti kanali kojima Rusija i dalje ostvaruje pristup međunarodnim tržištima.

U fokusu su i kompanije i pojedinci povezani s razvojem vojne industrije Rusije, te dodatne zabrane izvoza i uvoza kritičnih tehnologija i komponenti koje se mogu koristiti u vojnoj proizvodnji.


Cilj: slabljenje kapaciteta za rat

Briselski diplomati navode da novi paket treba dodatno suziti mogućnosti Rusije da nastavi finansiranje rata u Ukrajini, a pritom da ne stvori prevelik pritisak na energetsku stabilnost same EU. Uvođenje sankcija je kompleksan politički proces jer zahtijeva jednoglasnost svih članica, a to često otvara prostor za različite nacionalne interese i uslove unutar samog bloka.

Uprkos neslaganju pojedinih članica u vezi s cijenama energenata, postoji jasan politički konsenzus da se mora nastaviti s pritiskom na Kremlj. Kallas je istakla da je cilj paketa da pokaže čvrstoću evropskog odgovora na rusku agresiju, ali i da pošalje poruku globalnim partnerima da EU ostaje dosljedna u svojim stavovima.


Poruka jedinstva i odlučnosti

Ako paket bude usvojen, to će biti već osamnaesti put da EU reagira ujedinjeno sankcionisanjem Rusije od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. U tom periodu, sankcije su obuhvatile hiljade pojedinaca, kompanija, banaka i sektora, a Evropa se postepeno oslobađa zavisnosti od ruskih energenata.

Ovaj novi paket predstavlja nastavak strategije ekonomskog i političkog pritiska s ciljem da se oslabe vojni i finansijski kapaciteti Rusije, uz istovremeno očuvanje stabilnosti i jedinstva unutar same Evropske unije.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW