Historijski pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o mogućem okončanju rata u Ukrajini započeli su iza zatvorenih vrata u saudijskoj prijestolnici Rijadu. Državni sekretar SAD-a Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predvode svoje delegacije, dok ukrajinski i evropski predstavnici nisu prisutni na pregovorima.
Uz Rubija, američku delegaciju čine i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz te specijalni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff. Rusku delegaciju čine visoki politički, obavještajni i ekonomski dužnosnici, uključujući Kirilla Dmitrieva, šefa ruskog suverenog investicijskog fonda, koji je odigrao ključnu ulogu u nedavnom dogovoru o oslobađanju američkih zatvorenika iz Rusije.
Lavrov je naglasio da je cilj ovih pregovora okončanje “nenormalnog perioda” u odnosima između dvije globalne sile. Očekuje se da bi razgovori mogli postaviti temelje za eventualni sastanak između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Evropa zabrinuta zbog isključenja iz pregovora
Evropski lideri su bili zatečeni odlukom SAD-a da isključi Europu iz pregovora i održali su vanredni samit u Parizu kako bi koordinirali zajednički pristup prema Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na jedinstvo u vojnoj i vanjskoj politici, upozoravajući da bi se era garantovane američke podrške mogla uskoro završiti.
Analitičari ističu da će i evropska i ukrajinska strana morati pregovarati pod uvjetima koje postavljaju SAD i Rusija, što stvara potencijalne izazove za postizanje uravnoteženog rješenja. Matthew Schmidt, profesor nacionalne sigurnosti sa Univerziteta u New Havenu, naglasio je da bi se mogla pojaviti pitanja o tome tko će biti prihvaćen kao potencijalni posrednik u mirovnim pregovorima, jer bi obje strane, NATO i Rusija, morale imati povjerenje u posrednika.
Michael Bociurkiw, bivši glasnogovornik Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), ističe da Ukrajina trenutno ima vrlo malo pregovaračkih aduta, budući da je njena vojna snaga i dalje u velikoj mjeri podržana od strane američkih obavještajnih službi. On također napominje da administracija predsjednika Trumpa traži “izuzetno visoku cijenu” za sigurnosne garancije Ukrajini, a to uključuje pristup vrijednim resursima poput rijetkih minerala, nafte i plina, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na milijarde dolara.
Sam predsjednik Trump nedavno je izjavio za Fox News da Ukrajina posjeduje “izuzetno vrijedne resurse u pogledu rijetkih minerala, nafte i plina” te da je od ključne važnosti za SAD da osigura povrat svojih ulaganja.
Perspektive i mogući ishodi
Pregovori u Rijadu mogli bi značajno oblikovati budućnost Ukrajine, ali i odnose između SAD-a i Rusije. Ukrajina je jasno poručila da neće prihvatiti bilo kakav dogovor koji se postigne bez njenog prisustva, no realnost na terenu sugerira da će odluke donesene iza zatvorenih vrata imati presudan utjecaj na daljnji tok rata i sigurnost u Europi.
Evropski lideri upozoravaju na nužnost veće suradnje i ulaganja u obranu, te naglašavaju važnost postizanja zajedničke strategije sa Sjedinjenim Državama. “Evropa će morati dati doprinos osiguravanju svakog postignutog sporazuma. Suradnja sa SAD-om bit će ključna za bilo koji dogovor”, izjavio je nizozemski premijer Dick Schoof.
Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od toga kako će globalne sile pristupiti ovom povijesnom trenutku, a pregovori u Rijadu samo su prvi korak u oblikovanju novog geopolitičkog poretka u regiji.