U prvim satima ove godine zaustavljen je izvoz ruskog plina preko Ukrajine, nakon što je istekao ugovor o tranzitu, a Ukrajina je ostala čvrsta u stavu da neće potpisati novi. Snabdijevanje BiH i nekoliko drugih zemalja u regionu nastavljeno je preko Turskog toka, ali kakve će biti indirektne posljedice zatvaranja plinovoda prema Evropi, za “Avaz” komentira stručnjak za energetiku, Nihad Harbaš.
- Ovaj potez definitivno vodi ka slabljenju ekonomije u Evropi. Prestankom isporuke, još uvijek najjeftinijeg ruskog gasa, Evropa će biti prisiljena koristiti skuplji plin, bilo putem LNG terminala ili iz drugih pravaca snabdijevanja. Najviše će to osjetiti najrazvijenije evropske zemlje poput Njemačke, ali i zemlje bivšeg istočnog bloka koje nemaju pristup moru i nemaju mogućnost da plin dobijaju putem LNG terminala – kaže Harbaš.
Prema njegovim riječima, cijela situacija će oslabiti ekonomiju EU, dok je Rusija već pronašla tržište za gotovo pola milijarde kubnih metara plina, koji sada, umjesto Evropi, isporučuje Kini i drugim zemljama.
- Što se tiče BiH, mislim da neće biti većeg utjecaja jer snabdijevamo se putem Turskog toka. Cijene nafte i gasa na svjetskom tržištu su stabilne i ne bi trebalo doći do značajnijih oscilacija – dodaje Harbaš.
Harbaš se slaže s ocjenom da bi domaća ekonomija, koja je povezana s tržištem EU, mogla imati indirektne štete, a situacija bi se dodatno mogla pogoršati uvođenjem takse na CO2 od januara 2026. godine.
- Cjelokupna situacija ne ide u prilog maloj i srednjoj privredi, ni u BiH, ni u regionu. Zato su važna ulaganja u druge energetske interkonekcije, ali i povećanje energetske efikasnosti i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora – zaključuje Harbaš.