Sud Bosne i Hercegovine donio je 12. augusta 2025. godine odluku kojom je zatvorska kazna od jedne godine, izrečena Miloradu Dodiku, zamijenjena novčanom sankcijom. Time je bivšem predsjedniku Republike Srpske omogućeno da izbjegne izdržavanje zatvorske kazne, pod uslovom da uplati iznos koji mu je određen. Prema informacijama koje su potvrđene, Dodik je već uplatio 36.500 konvertibilnih maraka na račun Suda BiH, čime je ispunio obavezu koja mu je nametnuta presudom. Njegov advokat, Goran Bubić, dostavio je Sudu podnesak u kojem je priložen dokaz o uplati, pozivajući se na rješenje kojim je kazna zatvora zamijenjena novčanom.
Sam predmet protiv Dodika odnosi se na period od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci, kada je svjesno djelovao suprotno odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta. Naime, Schmidt je donio odluke kojima se sprječava stupanje na snagu zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske – Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH te izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a. Dodik, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, ipak je nastavio s aktivnostima koje su se odnosile na zakonodavni postupak, ignorišući odluke međunarodnog predstavnika. Zbog tih postupaka pravosnažno je osuđen početkom augusta 2025. godine.
Sud ga je proglasio krivim za nepoštivanje odluka visokog predstavnika i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Istovremeno, određene su i sigurnosne mjere koje mu zabranjuju obavljanje funkcije predsjednika Republike Srpske u narednih šest godina. Ova zabrana ostaje na snazi uprkos zamjeni kazne zatvora novčanom, jer se radi o posebnoj mjeri koja je usmjerena na sprječavanje daljeg kršenja zakona i zloupotrebe položaja.
Sam čin zamjene kazne izazvao je brojne reakcije u javnosti. Jedni smatraju da se ovakvom odlukom šalje pogrešna poruka da su politički moćnici privilegirani i da im je omogućeno da izbjegnu zatvor, dok drugi naglašavaju da je Sud ispoštovao zakonske mogućnosti koje omogućavaju ovakvu vrstu zamjene. U pravnom smislu, Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost da se kazna zatvora do jedne godine može zamijeniti novčanom, ukoliko sud to ocijeni opravdanim.
Dodikova uplata pokazuje da je iskoristio tu zakonsku mogućnost, ali činjenica da mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije ostaje politički i pravno dalekosežna. Time se faktički otvara prostor za nove političke tokove unutar Republike Srpske, jer je Dodik, koji je decenijama dominirao političkom scenom, sada formalno spriječen da ponovo obavlja jednu od najviših funkcija u entitetu. Pojedini opozicioni političari već su reagovali navodeći da je Dodik postao “nebitan” i da će njegovo političko djelovanje sada imati sve manji uticaj, dok drugi smatraju da će i dalje nastojati da zadrži upliv kroz stranku i neformalne političke veze.
Ova presuda i njene posljedice predstavljaju jedno od najznačajnijih pravosudnih i političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini u posljednjim godinama, jer se radi o slučaju u kojem je osuđen lider koji je do nedavno bio na vrhu entitetske vlasti, a koji je istovremeno bio i najglasniji protivnik odluka međunarodne zajednice.