Diskriminacija i predrasude, dva pojma koja se svakodnevno provlače u medijima i u društvu, a kojima su mnogi pojedinci izloženi. Suvišno je pisati njihovo značenje. Ono što je potrebno pisati odnosi se na cilj ka kojem MORAMO koračati, korake koje MORAMO napraviti da bismo došli do tog cilja. Cilj je jedan: „Čuvati bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga!“
Dalibor Tanić, novinar i aktivista, glavni i odgovorni urednik portala „Newipe“, prihvatio je poziv da razgovaramo o položaju Roma u BiH, kakvo je njegovo mišljenje o svemu tome te da li postoji nada da će se stanje ikada poboljšati.
Tanić je često prisutan u medijima kada se govori o Romskoj zajednici i njihovim pravima koja su im osigurana, ali češće o onima koja još uvijek nisu osigurana nacionalnim manjinama.
(Ne)Obilježavanje Svjetskog dana Roma u BiH
Svake godine 8. aprila obilježava se Svjetski dan Roma. U mnogim državama se zaista obilježava, dok u Bosni i Hercegovini to baš i nije slučaj. Obilježavanje ovog dana predstavlja borbu za jednakost, toleranciju i priznavanje Romske zajednice u cijelom svijetu.
„To je najbolji pokazatelj kako se država odnosi prema Romskoj zajednici. Bosna i Hercegovina, da ne idemo u šire geografsko područje, u ovom regionu jedina je koja nije obilježila Svetski dan Roma na način na koji su to uradile susedne zemlje. 8. april je jedan od datuma koji je zvanični za obilježavanje državnih praznika i čitav program koji je tog dana trebao da bude proveden, trebao je da bude u Parlamentarnoj skupštini BiH.“, prokomentarisao je novinar i aktivista Dalibor Tanić.
Romi nemaju jednake prilike kao ostali građani BiH
Kako je navedeno u Specijalnom izvještaju o položaju Roma u Bosni i Hercegovini koji je objavio OSCE, zakon o ombudsmenu za ljudska prava BiH je propisao obavezu da se uspostavi Odjel za zaštitu prava manjina. Osnivanje Odjela izvršeno je početkom 2009. godine.
„Kroz sve transformacije kroz koje je prolazila BiH, Romi su bili deo tih velikih promena, gradili su i radili zajedno, bili tu i u dobrim i u lošim stvarima. Nisu ostavili ogroman, ali su ostavili trag u BiH. Zbog toga trebaju biti prihvaćeni i priznati od države kao deo identiteta i da se prema Romima država odnosi kao prema svojim građanima i građankama.”
“Važno je da se kroz ovaj intervju koji ti radiš, kroz „Newipe“, kroz rad ostalih kolega novinara, ljudi počnu propitivati da li Romi stvarno ne žele da rade, da li su nepravedno potcenjeni? I sama politička elita ima poprilično jedan odnos izgrađen na temeljima stereotipa. To sprečava da se krene u jednu potpunu saradnju sa Romskom zajednicom.“, poručio je Tanić.
Međutim, broj registriranih žalbi na godišnjem nivou nije bio ni približan broju slučajeva kršenja ljudskih prava manjina, naročito prava Roma. „BiH je ratificiranjem međunarodnih standarda ljudskih prava preuzela niz obaveza čije ispunjenje treba da osigura da sve osobe na teritoriji BiH, pod jednakim uslovima i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu, uživaju minimum standarda ljudskih prava“, stoji u Izvještaju OSCE.
Obaveze institucija prema Romskoj populaciji
Konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije (CERD) ističe zabrinutost u vezi informacija da Vijeće za Rome nema dovoljno finansijske potpore i sredstava koja su im potrebna za ispunjenje mandata.
Dalibor Tanić govorio je o obavezama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice te da li ih izvršavaju: „Moj stav je da tu postoji neki duboki, možda čak i nepremostiv antagonizam između nekih pripadnika Romskog pokreta i Odbora za Rome, s jedne strane, i s druge strane Ministarstva za ljudska prava i izbeglice koje je najvažnija institucija kada govorimo o provođenju svih aktivnosti vezanih za Rome u Bosni i Hercegovini.“
Zakoni se sprovode na najslabijima
Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava (ESKP) apelirao je na državu članicu da osigura pravo Romima na povrat svoje predratne imovine, garantira prava zadržavanja stana u zakupu stanovnicima romskih naselja te osigura odgovarajući alternativni smještaj ili kompenzaciju Romima i predratnim stanarima koji su deložirani iz svojih naselja i domova.
U naselju Crni Vrh – Gorica srušene su neke kuće kako bi se mogla vršiti gradnja kompleksa „Park Residence“. Porodice koje su živjele u tim objektima, ostale su bez svojih domova. Pritom, nije im obezbijeđena nikakva alternativa niti im je ponuđena bilo kakva vrsta pomoći.
„Tu postoje i imovinsko-pravni odnosi i neke neraščišćene stvari od mnogo ranije. Ukoliko je to trebalo da se uradi, to je uredu, odnosno ako je to zakonski definisano da je tu bila bespravna gradnja, da su postojali objekti koji su se morali srušiti, to je okej. Međutim, ono što mene zabrinjava jeste da se pravna država pokazuje na onim najslabijima. Pogotovo u momentu da u nekih 50 metara niče jedno od najelitnijih naselja u Sarajevu.“, rekao je Tanić i dodao:
„Čak i da je to bespravno izgrađeno, ti ljudi su uložili neke novce u te objekte, mogla je neka kompenzacija da se uradi, ne mora 100%, ali barem deo novca koji su ljudi uložili, da se refundira. Koliko je meni poznato, to se nije desilo.“
(Ne)Otvaranje vrata Romima u državnim institucijama
Ono što je stvarnost jeste da Romi imaju teškoće čak i u vađenju osobnih dokumenata kao što su rodni list, lična karta, pasoš, dokumenti za zdravstveno osiguranje, a koji su neophodni za zaposlenje, stanovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost i obrazovanje.
U Izvještaju se navodi da su „komiteti u novom ciklusu razmatranja izvještaja BiH koji je započeo 2010. godine, u svojim zaključnim razmatranjima i preporukama ukazali da se u BiH još uvijek nije osiguralo efikasno uživanje prava građanima romske nacionalne manjine zbog čega su mnogi zahtjevi, upućeni u preporukama iz 2005. i 2006. godine, ponovljeni.“
Uspješnost i ciljevi portala „Newipe“
Pitali smo gospodina Tanića da li je zadovoljan dosadašnjim uspjehom portala „Newipe“ i da li su ostvarili željene ciljeve:
„Kada govoriš o cilju, to je nešto zaista dugoročno. To je vid jednog plana koji u ovom momentu, ne vidim da ima ograničen rok trajanja. „Newipe“ je jednostavan odgovor zapravo na način kako se Romi prikazuju na mainstream medijima i jedna protivteža svega onoga kako mainstream zapravo prikazuju Rome, kako obrađuju neke teme, izveštavaju i ostalo. „Newipe“ ima tri komponente: informativnu, edukativnu, i onu treću, aktivističku.“
„Svakim tekstom mi na neki način osvajamo mali deo prostora i ako jedan naš čitalac ili čitateljka nešto nauči ili promeni mišljenje o Romskoj zajednici, mi smo uspeli. Sad, da li smo postigli određeni uspeh za nekoliko godina koliko postojimo, jesmo. Ali onaj veći, onaj generalni cilj, ne još uvek jer nam treba još puno vremena, tekstova, sadržaja i kontinuiranog rada i pisanja. Ono što bih jako voleo da spomenem jeste da „Newipe“ ne piše isključivo o Romskoj zajednici već i svim drugim društvenim temama koje su manje zastupljene u medijima.“
Sa Daliborom Tanićem, novinarom i aktivistom, razgovarala sam o još mnogo tema, ali to ću ostaviti za neku drugu priliku, možda kada budem pisala o tome da su Romi konačno prihvaćeni u našem društvu i kada se na Rome bude gledalo kao i na sve građane Bosne i Hercegovine.
