Otvaranje Generalne debate 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija donijelo je uobičajene diplomatske susrete i neformalna rukovanja u hodnicima svjetske politike. Međutim, u bosanskohercegovačkom kontekstu, pojavila su se pitanja da li su se Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, i Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u, sastali ili makar imali neformalni kontakt sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim.
Dodatnu dimenziju cijeloj priči dao je i video (Reels) koji je Komšić objavio na društvenim mrežama, gdje se u jednom kadru, u neposrednoj blizini bosanskohercegovačke delegacije, vidi osoba koja likom podsjeća na Sergeja Lavrova. Iako nije potvrđeno da se zaista radi o njemu, upravo ta sličnost otvorila je prostor za špekulacije o mogućem kontaktu i susretu, makar na marginama zasjedanja.
1. Različiti odnosi prema Srbiji
Komšić i Lagumdžija, iako su obojica predstavljali BiH u međunarodnom prostoru, tradicionalno imaju različite stavove prema Srbiji i njenom odnosu prema BiH.
- Komšić je poznat po oštroj retorici prema Beogradu, često ističući da Srbija uz pomoć Rusije destabilizuje BiH kroz podršku politici Milorada Dodika.
- Lagumdžija, s druge strane, bio je skloniji pragmatičnijem pristupu i ostavljanju prostora za dijalog, čak i kada su odnosi bili napeti.
Upravo zato, sama pomisao da bi se njih dvojica mogla naći u razgovoru s Lavrovim, čovjekom koji je glavni zaštitnik srpskih interesa u UN-u, djeluje kontradiktorno i izaziva politička pitanja.
2. Rusija kao stalni faktor
Rusija je posljednjih godina ključni oslonac Srbije u međunarodnim institucijama. Veto u Vijeću sigurnosti, odbijanje rezolucija vezanih za BiH i otvorena podrška Dodikovoj politici stavljaju Moskvu u poziciju aktera kojeg se u BiH doživljava kao direktno involviranog u unutrašnja pitanja.
Zato bi eventualni kontakt sa Lavrovim bio mnogo više od protokolarnog rukovanja – bio bi signal da se otvaraju kanali komunikacije i tamo gdje se ranije tvrdilo da ih ne treba biti.
3. Šta bi značio susret?
Ako se susret zaista dogodio, on može imati dvije interpretacije:
- Pragmatična: i Komšić i Lagumdžija shvataju da Rusiju nije moguće ignorisati, pa makar samo radi održavanja diplomatskog balansa.
- Politički problematična: za domaću javnost, to bi značilo skriveni zaokret u bh. vanjskoj politici i dokaz da čak i najglasniji kritičari Beograda i Moskve, u privatnim prostorijama, ipak traže kompromis.
4. Šta se krije iza kulisa?
U zemlji kakva je BiH, gdje je legitimitet svake političke odluke predmet osporavanja, i sama sumnja u postojanje susreta sa Lavrovim izaziva buru. Za jedne, to je dokaz dvoličnosti; za druge, znak odgovorne diplomatije koja ne zatvara vrata čak ni prema najtežim sagovornicima.
Upitali smo kabinet člana Presjedništva Bosne i Hercegovine da li se Željko Komšić sastao sa Lavrovom , ali nisu se očitovali po ovom pitanju, pa smo pojašnjenje dobili od gosp. Edina Garaplije, doktora sigurnosnih nauka, koji je izjavio sljedeće: “Važno je da naši zvaničnici i diplomate budu transparentni i u skladu sa ranijim odlukama i stavovima BiH koji prate stavove EU. Ne smije se ostavljati prostora za bilo kakve spekulacije. Ukoliko se nisu sastali sa Lavrovom, javnost očekuje hitno pojašnjenje s kim su se sastajali i slikali. A ukoliko pak jesu onda ista javnost očekuje njihovu odgovornost!”