Američki birači suočeni su s izborom između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete predviđaju izuzetno neizvjesnu izbornu utrku.
Trump, bivši predsjednik i milijarder, suočava se s pravnim izazovima, dok Harris, aktuelna potpredsjednica, traži podršku za svoju historijsku kandidaturu kao prva žena koja bi mogla postati predsjednica SAD-a.
Tokom kampanje, Trump je preživio čak dva pokušaja atentata, samo nekoliko sedmica nakon što ga je porota u New Yorku proglasila krivim za krivotvorenje dokumenata – čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za krivično djelo. S druge strane, Harris je dobila priliku za predsjedničku nominaciju nakon što se Joe Biden povukao iz utrke, suočen s pritiscima unutar stranke i slabim rezultatima u debati.
Utrka u ključnim državama
Ankete pokazuju tijesnu trku na nacionalnom nivou, a naročito u sedam ključnih država koje bi mogle odrediti konačnog pobjednika: Pennsylvaniji, Georgiji, Sjevernoj Karolini, Michiganu, Arizoni, Wisconsinu i Nevadi. U svim ovim “swing states” rezultat između Trumpa i Harris ostaje unutar statističke greške.
Trump se fokusirao na ekonomska pitanja, obećavši oživljavanje američke privrede i borbu protiv kriminala. Njegovi protivnici ga kritikuju zbog niza kontroverznih izjava, među kojima su i tvrdnje o migrantskim problemima te sumnje u integritet izbornog sistema.
“Ako izgubim, to može biti samo zbog prevare,” izjavio je Trump tokom mitinga u Michiganu, referirajući se na mogućnost izborne manipulacije, što je bio argument koji je koristio i nakon izbora 2020.
S druge strane, Harris, koja je ranije bila glavna tužiteljica Kalifornije, naglasak stavlja na jedinstvo i pomirenje podijeljene američke nacije. Iako je u prošloj kampanji 2020. godine povukla kandidaturu u ranoj fazi, ovaj put ulazi s većim iskustvom i podrškom unutar Demokratske stranke.
Rekordna izlaznost i očekivanja
Prema podacima Election Laba sa Univerziteta na Floridi, više od 77 miliona Amerikanaca već je glasalo putem pošte ili prijevremenog glasanja. Očekuje se da će ovogodišnji izbori imati rekordnu izlaznost, s obzirom na oštre političke podjele i važnost pitanja poput ekonomije i prijetnji demokratiji, koje su prema anketama glavni prioriteti birača.
Izbori u Kongresu i Senatu
Ovi izbori, međutim, nisu samo borba za Bijelu kuću. Birači će odlučivati i o sastavu Kongresa, što bi moglo presuditi hoće li budući predsjednik imati podršku u implementaciji svog programa. U Zastupničkom domu republikanci trenutno imaju tijesnu većinu, dok demokrati drže Senat s minimalnom prednošću. Izbori u oba doma stoga će odigrati ključnu ulogu u oblikovanju američke političke scene u naredne četiri godine.
Amerikanci i svijet s nestrpljenjem iščekuju rezultate ovog politički napetog procesa, svjesni da će ishod imati dalekosežan utjecaj na globalna pitanja – od ekonomske stabilnosti do međunarodnih odnosa.