Prema informacijama koje su za Klix.ba potvrdili izvori bliski Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, rok za usvajanje ključnog dokumenta u okviru Reformske agende ističe početkom naredne sedmice. Ovaj rok je prethodno uspostavljen još tokom ove godine, a iako se ne radi o zvanično objavljenom terminu, on predstavlja važan trenutak za nastavak saradnje i pristup finansijskoj podršci koju Evropska unija planira izdvojiti kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Nacrt dokumenta koji se odnosi na Reformski plan BiH usvojen je 28. juna na vanrednoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koja je sazvana isključivo kako bi se razgovaralo o ovom pitanju. Iako je sam čin usvajanja nacrta korak naprijed, važno je naglasiti da je Vijeće ministara samo sebi ostavilo rok od 45 dana za potpuno usaglašavanje svih tačaka dokumenta. Međutim, prema izvorima iz Evropske unije, njihova očekivanja su znatno hitnija, te je rok koji oni priznaju kraći i zahtijeva konkretnu akciju u vrlo kratkom vremenskom periodu.
Ukoliko BiH ne postigne dogovor u ovom roku, iako to ne znači automatski gubitak sredstava, ozbiljno se dovodi u pitanje sposobnost države da na vrijeme ispuni sve uslove kako bi mogla iskoristiti pun potencijal finansijske pomoći iz EU fondova. BiH će, u teoriji, i dalje imati priliku da aplicira za preostali dio sredstava, ali vrijeme koje je na raspolaganju neumitno ističe.
Ključno ograničenje leži u činjenici da Evropska unija svoj višegodišnji finansijski okvir (MFF) planira unaprijed, a trenutni budžetski period ističe 2027. godine. Ukoliko BiH ne iskoristi šansu unutar aktuelnog budžetskog ciklusa, nema nikakve garancije da će sredstva namijenjena Planu rasta ponovo biti dostupna u narednom periodu. Svaki propušteni trenutak smanjuje mogućnost da se značajna sredstva alociraju za ključne projekte u BiH, što bi imalo ozbiljne ekonomske i političke posljedice.
Podsjećanja radi, proces usvajanja Reformske agende traje već više od godinu dana. Tokom tog perioda, dokument je čak dva puta bezuspješno poslan u Brisel, pri čemu nije ispunjavao tražene uslove i nije bio usaglašen među domaćim političkim akterima. Najveći kamen spoticanja i dalje predstavljaju dvije mjere koje vlasti iz Republike Srpske odbijaju prihvatiti.
Prva mjera se odnosi na dosljedno poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i njegovo popunjavanje u skladu sa važećim zakonima. Druga sporna tačka je ukidanje entitetskog veta u radu Vijeća za državnu pomoć, što bi značilo smanjenje mogućnosti blokiranja ključnih odluka na državnom nivou.
Ukoliko kompromis ne bude postignut u najskorije vrijeme, BiH bi mogla propustiti ključnu šansu za pokretanje ozbiljnih reformi i značajnu finansijsku podršku iz fondova Evropske unije, što bi imalo dugoročne posljedice po njen evropski put.