Tacno.net prenosi Univerzitet u Sarajevu u krizi: Ko su odgovorni za agoniju visokog obrazovanja?
Univerzitet u Sarajevu se nalazi u teškom periodu. Profesori mjesecima nisu primili plaće, a situaciju dodatno komplikuje nelegalno izabran rektor koji nije mogao potpisati dokumente potrebne za isplatu. Ova situacija otvara brojne političke, administrativne i društvene dileme koje ukazuju na duboko ukorijenjene probleme u obrazovnom sistemu.
Koji su uzroci trenutne situacije?
U analizi ove situacije često se spominje nekoliko ključnih faktora:
Nelegalni izbor rektora i upravljanje Univerzitetom:
Rektor Univerziteta u Sarajevu izabran je na način koji je izazvao kontroverze. Njegov protivkandidat nije imao pravo glasati, dok je rektor sam sebi dao podršku na izborima. Inspekcija je proglasila ove izbore nevažećim, što je izazvalo dodatne probleme u upravljanju institucijom.Politička igra i zakonski sporovi:
Ministarstvo finansija i rektor nalaze se u suprotnim pravcima – rektor brani autonomiju Univerziteta, dok ministrica pokušava osigurati isplatu plaća u skladu sa zakonom. Ova sukobljavanja odražavaju politizaciju visokog obrazovanja i njegove autonomije.Pitanje autonomije Univerziteta:
Koncept autonomije u visokom obrazovanju kompleksan je. U praksi, finansijska sredstva dolaze od Kanton Sarajevo, a pravna i administrativna ovlaštenja podliježu zakonima Federacije BiH. Situacija postaje složenija kada politika i administracija prekomjerno ulaze u obrazovni prostor.
Ko je zapravo odgovoran za trenutni zastoj?
Edin Pobrić, autor analize, ukazuje na nekoliko ključnih problema:
Ministrica finansija i njeni zakonski pristupi:
Ministrica insistira na poštovanju zakona, ali na račun akademske zajednice koja ostaje bez svojih plaća.Rektor kao čuvar autonomije:
Rektor nije odstupio iz položaja, a mnogi smatraju da njegove odluke odugovlače isplate zbog “odbrane autonomije” univerziteta, što je i dalje predmet debate.Politički faktori i uloga NIP-a:
Pobrić posebno kritikuje nejasne političke poteze koje vodi Nezavisni blok (NIP) i nedovoljno aktivnu ulogu SDP-a i Naše Stranke u rješavanju ove krize. Prema njegovom mišljenju, politička neodlučnost i međusobne igre dovele su do toga da ključne funkcionalne probleme rješavaju indirektno ili prepušteno sporovima između različitih grupa i institucija.
Plaće kao politička igra – šta se zapravo događa?
Problemi nisu samo administrativni. Univerzitetski radnici ostali su bez svojih plaća zbog činjenice da rektor nije upisan u sudski registar, a ministrica financija odbija isplatiti sredstva jer nedostaju odgovarajući potpisi. Ovo, kako Pobrić objašnjava, izaziva „protestnu dinamiku“ – članovi akademske zajednice nisu sigurni za koga će protestirati, jer se nalaze između političkih sukoba i nejasnih administrativnih poteza.
Autonomija vs. zakonski okvir
Ključno pitanje u ovoj situaciji jeste – gdje leži granica između autonomije univerziteta i zakonske regulative? Autonomija visokog obrazovanja u Sarajevu ima duboke istorijske korijene, ali u financijskom i zakonskom smislu ona je i dalje u velikoj mjeri uvjetovana političkim faktorima i političkim odlukama.
Poruka akademske zajednice i budućnost visokog obrazovanja
Prema analizi, problemi nisu samo finansijski, već i institucionalni, politički i pravni. Akademska zajednica, koja je decenijama bila ključna karika u izgradnji obrazovanja u Bosni i Hercegovini, sada se suočava s političkim manipulacijama, neizvjesnošću i krizom povjerenja.
Pitanje koje se nameće jeste: Ko će preuzeti odgovornost za izlazak iz ove krize?
Nema sumnje da sve strane moraju uložiti dodatne napore kako bi osigurale isplate plaća, riješila pravna pitanja i stvorila stabilnije uvjete za rad Univerziteta u Sarajevu. U protivnom, akademska zajednica bi mogla biti još dalje potisnuta u političke sukobe koji joj nisu ni mjesto ni svrha.