Vrhovni sud Federacije BiH poništio je rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu kojim su Ibri Berilu određene mjere zabrane, uvažavajući žalbu odbrane.
Ovo je drugi put da se takva odluka poništava, što dodatno produbljuje kontroverze oko pravosudnog tretmana Berila.
Njegov advokat Senad Pizović potvrdio je da ovo znači ukidanje svih ranije izrečenih mjera, uključujući i zabranu komunikacije s određenim osobama te ograničenja kretanja.
“Kantonalni sud će sada treći put morati odlučivati o mjerama, ali smatram da nema drugog rješenja osim njihovog potpunog ukidanja”, izjavio je Pizović.
Podsjetnik na slučaj Ibre Berila
Ibro Berilo, načelnik općine Trnovo, našao se u centru pravosudnih sporova zbog optužbi za zloupotrebu položaja i ovlasti. Njegovo hapšenje izazvalo je veliku pažnju javnosti, ali je još veće kontroverze izazvao njegov politički povratak.
Berilo je ove godine ponovo izabran za načelnika općine Trnovo dok je bio u pritvoru, što je nezapamćen presedan u političkom životu Bosne i Hercegovine. Njegov slučaj postao je simbol odnosa političkih stranaka prema optužnicama protiv svojih kadrova – umjesto sankcija, stranke često pružaju podršku osumnjičenima, relativizirajući ozbiljnost optužbi.
Šta ovo znači za pravosuđe u BiH?
Ponavljanje postupka za određivanje mjera zabrane ukazuje na duboke pravne i proceduralne probleme. Ovakvi slučajevi šalju poruku o neefikasnosti pravosudnog sistema i njegovoj podložnosti političkim utjecajima.
U svakom funkcionalnom sistemu, ozbiljne optužbe za zloupotrebu položaja bile bi dovoljne za političko i profesionalno povlačenje osumnjičenih dok se pravosudni proces ne okonča. Međutim, u BiH se praksa razlikuje – političke funkcije često postaju štit, a pravosudni procesi beskonačna pravna sapunica.
Berilov slučaj je još jedan podsjetnik da reforma pravosuđa u BiH nije luksuz, već hitna potreba. Bez povjerenja u pravosudni sistem, teško je očekivati napredak u borbi protiv korupcije i zloupotreba.