Dodikova proslava nosi sa sobom snažan politički simbolizam, ali i pitanje koliko će eventualna Trumpova politička renesansa zaista pomoći Dodiku.
Podsjetimo, Dodik se već godinama nalazi na američkoj crnoj listi zbog optužbi za korupciju i podrivanje Dejtonskog sporazuma, što mu onemogućava slobodan pristup Sjedinjenim Američkim Državama i sankcioniše njegove poslovne transakcije. Uprkos njegovim nadama da bi pobjeda Trumpa mogla promijeniti američku politiku prema Republici Srpskoj, realnost pokazuje da je Dodikova situacija daleko od jednostavne.
San o povratku Trampa i “olakšicama” za RS
Trumpova politička platforma fokusira se na unutrašnje probleme SAD-a, a vanjska politika mu je poznata po pragmatičnom pristupu, vođenom isključivo interesima SAD-a. Dodik i proruski orijentirani političari u regiji smatraju Trumpa alternativom trenutnoj američkoj administraciji, vjerujući da bi on mogao biti manje agresivan u pogledu sankcija i podrške evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine. Ipak, iskustvo pokazuje da američka politika prema Balkanu ostaje konzistentna bez obzira na to ko je u Bijeloj kući.
Iluzija o ukidanju sankcija
Za Dodika, pobjeda Trumpa predstavlja svojevrsnu iluziju – vjeru da će to automatski rezultirati ukidanjem sankcija i vraćanjem reputacije RS-a na međunarodnoj sceni. Dodik se, međutim, suočava s ozbiljnim problemom: crne liste nisu rezultat trenutnih političkih okolnosti već akumuliranih dokaza o korupciji i ugrožavanju stabilnosti BiH. Trump ne može jednostavno “ukloniti” sankcije bez obzira na svoje stavove, jer one zahtijevaju dokazane promjene u ponašanju i politici.
Zamagljivanje lokalnih problema kroz spektakl
Organizovanje slavlja povodom Trumpove pobjede, te izlazak pred okupljene građane s kapom „Make America Great Again“ može se posmatrati kao pokušaj skretanja pažnje sa stvarnih izazova s kojima se Republika Srpska suočava – ekonomske stagnacije, političke izolacije i rastućeg nezadovoljstva građana. Kroz ovaj simbolički gest, Dodik šalje signal lokalnoj i međunarodnoj javnosti o svojoj ideološkoj usmjerenosti, ali zanemaruje stvarnost: čak ni Trumpova administracija neće tolerisati aktivnosti koje destabilizuju Bosnu i Hercegovinu ili ugrožavaju interese SAD-a.
Američka politika na Balkanu – konstantnost naspram fluktuacija
Dodik se nada da će Trumpov povratak dovesti do promjene u američkoj politici, zaboravljajući da su osnovni interesi SAD-a na Balkanu ostali isti posljednje tri decenije. Integritet BiH, podrška NATO savezu i otpor ruskom uticaju predstavljaju ključne stavke koje će vjerovatno ostati dosljedne bez obzira na to ko vodi američku administraciju. Dodikov odnos s Rusijom i naglašavanje separatističkih tendencija RS-a možda je u suprotnosti s američkim interesima, pa bi očekivanja o podršci od Trumpa mogla biti znatno preuveličana.
Simbolika bez konkretne koristi
Okupljanje u Banjoj Luci jeste politički spektakl, ali u suštini malo više od simboličnog događaja. Milorad Dodik može koristiti Trumpovu pobjedu za retoričku promociju, ali njegove nade o stvarnom oslobađanju od sankcija i međunarodnog pritiska ostaju neutemeljene. Čak i ako Trump dođe na vlast, politika SAD-a prema Balkanu ostaje duboko ukorijenjena u stabilnosti regije i podršci suverenitetu Bosne i Hercegovine.
U konačnici, čini se da ni Trump ni Dodik ne mogu “učiniti Ameriku ili RS ponovo velikom” bez konkretnih, pozitivnih promjena i odgovornog političkog djelovanja koje bi donijelo stvarne promjene za građane.