Izgradnja autoceste na koridoru Vc, kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, posebno u Federaciji BiH, već godinama se suočava s nizom izazova koji usporavaju njegovu realizaciju.
Koridor Vc trebao bi biti okosnica povezivanja BiH s evropskim transportnim mrežama, ali se umjesto toga pretvorio u simbol neefikasnosti, političkog prepucavanja i netransparentnosti. Dok građani plaćaju visoke troškove kroz akcize i putarine, napredak u izgradnji ostaje frustrirajuće spor, uz česte afere koje prate realizaciju projekta.
Politička previranja i neefikasno upravljanje
Jedan od ključnih problema izgradnje autoceste u Federaciji BiH jeste političko prepucavanje i nedostatak strateške koordinacije između različitih nivoa vlasti. Infrastrukturni projekti, kao što je autocesta na koridoru Vc, često su talac političkih interesa i nesuglasica između kantonalnih, entitetskih i državnih organa. Ova neusklađenost dovodi do kašnjenja u realizaciji ključnih dionica, dok se energetski i politički resursi troše na međusobna nadmudrivanja, umjesto na rješavanje problema.
Primjer ove neefikasnosti je nedavni zastoj u izgradnji pojedinih dionica zbog nesuglasica između entitetskih vlada, kao i sukobi unutar Federacije BiH oko raspodjele novca i prioriteta izgradnje. Ova politička previranja često imaju direktan utjecaj na tempo izgradnje, zbog čega je Federacija BiH znatno zaostala u realizaciji plana, dok građani trpe posljedice sporih radova.
Netransparentnost i korupcija u procesu nabavki
Netransparentnost u procesu javnih nabavki jedan je od najvećih problema u izgradnji autoceste. Javne nabavke često su praćene optužbama za namještanje tendera i favoriziranje određenih kompanija koje su politički povezane s vlastima. Na ovaj način, mnogi ugovori dodjeljuju se firmama koje nemaju kapacitet ili iskustvo za izvođenje velikih infrastrukturnih radova, što rezultira kašnjenjem, nekvalitetnim radovima i preplaćenim projektima.
Slučajevi kao što su afere sa korupcijom i malverzacijama u nabavkama za izgradnju tunela i mostova na pojedinim dionicama koridora Vc, dodatno narušavaju povjerenje javnosti u institucije. Nedostatak ozbiljne kontrole i transparentnosti u trošenju sredstava često vodi do situacija u kojima su cijene gradnje dionica u BiH daleko veće nego u susjednim zemljama, dok kvalitet radova ne opravdava uložena sredstva.
Finansiranje izgradnje: veliki troškovi i malo rezultata
Federacija BiH financira izgradnju autoceste prvenstveno putem kredita međunarodnih finansijskih institucija, kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investicijska banka (EIB). Uz to, građani su direktno opterećeni kroz povećanje akciza na gorivo i uvođenje putarina. Međutim, unatoč povećanim nametima i stalnim zaduženjima, rezultati na terenu su skromni.
Izgradnja pojedinih dionica traje duže od planiranog, a troškovi stalno rastu. Dionica autoceste kod Zenice, bila je jedna od najskupljih u regionu, što je izazvalo sumnje u nepravilnosti i preplaćivanje radova. Iako su građani BiH izdvojili značajna sredstva, često se čini da se novac ne koristi na najefikasniji način, dok se dionice grade sporije nego što bi bilo prihvatljivo.
Pitanje prioriteta i socijalna neosjetljivost
Pored neefikasnosti i korupcije, postavlja se pitanje prioriteta izgradnje autoceste. Dok je koridor Vc od strateške važnosti, Federacija BiH suočava se s mnogim socijalnim i ekonomskim izazovima. Loše stanje mnogih lokalnih puteva, naročito u ruralnim krajevima, često je zanemareno u korist izgradnje prestižnih dionica na koridoru. Građani koji žive u manje razvijenim područjima nerijetko su marginalizovani, dok sredstva koja bi mogla poboljšati lokalnu infrastrukturu odlaze u projekte koji ne donose direktnu korist lokalnom stanovništvu.
Osim toga, veliki broj dionica na koridoru Vc prolazi kroz nerazvijene i ruralne dijelove zemlje, gdje se lokalne zajednice suočavaju s eksproprijacijom zemljišta bez adekvatne kompenzacije ili uključivanja u proces donošenja odluka. Ovakva praksa dodatno izaziva nezadovoljstvo među građanima, jer se njihovi interesi često zanemaruju u korist velikih infrastrukturnih projekata, koji nemaju neposredan pozitivan utjecaj na njihov svakodnevni život.
Ekološki izazovi i nedostatak planiranja
Jedan od aspekata koji je često zanemaren u javnosti, ali je ključan za dugoročni održivi razvoj, jesu ekološki izazovi vezani za izgradnju autoceste. Federacija BiH nije poznata po sistematskom pristupu zaštiti okoliša, a izgradnja koridora Vc prolazi kroz mnoga osjetljiva ekološka područja. Nedostatak ozbiljnih ekoloških studija i dugoročnih planova za očuvanje prirodnih resursa dodatno otežava situaciju.
Primjer za to je dionica kroz područje oko rijeke Neretve, gdje ekološki aktivisti upozoravaju na ozbiljne posljedice po ekosistem zbog gradnje autoceste. Osim toga, neplanski razvoj može imati dugoročne posljedice na okoliš, a nedostatak efikasne regulative u ovoj oblasti dovodi do situacije u kojoj se ekološki interesi često žrtvuju u korist kratkoročnih ekonomskih ciljeva.
Izgradnja autoceste u Federaciji Bosne i Hercegovine, naročito na koridoru Vc, postala je simbol neefikasnog upravljanja, političkih igara i duboke netransparentnosti. Iako bi ovaj projekt trebao biti ključan za ekonomski i infrastrukturni razvoj zemlje, prepun je problema koji uključuju korupciju, neadekvatno upravljanje sredstvima, zanemarivanje ekoloških aspekata i nedostatak socijalne osjetljivosti. Građani Federacije BiH, koji su kroz poreze i namete već uložili ogromna sredstva, s pravom postavljaju pitanje kada će konačno vidjeti konkretne rezultate, i hoće li ikada imati osjećaj da se projekti ovog tipa provode u njihovom najboljem interesu.
Bez ozbiljnih reformi u oblasti javnih nabavki, boljeg planiranja, depolitizacije procesa i veće transparentnosti u radu javnih institucija, izgradnja autoceste u Federaciji BiH ostat će trajni simbol promašaja bh. vlasti, dok će građani nastaviti plaćati visoku cijenu za sporo i neefikasno izvođenje radova.