Već odavno svjedočimo ratovima koji se dešavaju širom svijeta. O nekima se piše više, o nekima se ne zna dovoljno, broj žrtava raste, velike sile se miješaju, a mira nema ni na vidiku. Palestina, Iran, Izrael, Ukrajina, Rusija, a sada i sukobi u Britaniji koji nekoliko dana ne jenjavaju. Sve to utiče na obične građane, pijune u igrama velikih igrača, koji su prisiljeni živjeti u vrijeme globalnih kriza.
Okus rata se nekako uvijek vraća, makar nama rođenima na Balkanu. Evo sada kada živimo u miru opet nam se spominju neka razdvajanja, razdruživanja i konstantno se živi u strahu. Neizvjesnost od toga šta će se desiti i ko odlučuje o našoj sudbini. Uvijek je to neko drugi dok mi izgubljeno tražimo kome da povjerujemo i ko će nas spasiti iz ovog beznađa. Niko nego mi sami.
S druge strane, svjedoci smo strašnih stradanja na ratištima širom svijeta. Situacija se ne smiruje, sada su već umiješane i druge zemlje, i samo je pitanje kada će i hoće li uopšte sve ovo prestati?
Ukrajina u ofanzivi?
Rusko Ministarstvo odbrane optužilo je ukrajinsku vojsku da je napala položaje u ruskoj oblasti Kursk, dok je Ukrajina saopštila da su njene snage oborile dronove, projektil i helikopter iznad Sumske oblasti s druge strane granice.
Na internetu su se pojavile i videosnimke ruskih vojnika koje je ukrajinska vojska zarobila u napadu. S obzirom na razvoj događaja, izgledno je da će ruska vojska na to područje morati poslati pojačanje, što bi moglo ograničiti njihovo djelovanje na drugim dijelovima fronta, gdje snage Kremlja inače napreduju.
Uspjeli su preuzeti kontrolu nad većim dijelom grada New Yorka (bivši Novogorodsky), koji se nalazi na važnom dijelu fronta u Donbasu. Ruska vojska već nekoliko sedmica bilježi uspjehe na tom području i približava se strateški važnom gradu Pokrovsku. Neki od analitičara navode da ukrajinska vojska napadom na Kursk pokušava postići premještanje ruskih snaga na najkritičnije dionice fronta, prenosi Klix.
Ruski mediji prenijeli su saopštenje Federalne službe bezbjednosti (FSB) da su se ruske snage suočile s oružanom “provokacijom” Ukrajine.
Ukrajina ionako na koljenima već nekoliko godina pokušava na sve moguće načine preživjeti ruske napade. Putinovi uslovi za prekid rata nisu prihvaćeni, ali samo je pitanje dana kada će se morati složiti s njima.
Palestina – Izrael – Iran – SAD?
Ratište na prostoru Gaze jedno je od najvećih zločina koje je čovječanstvo zapamtilo. Svaki dan sve više raste broj osoba koje su ubijene, a da ne spominjemo koliki je broj djece među žrtvama. Izraelskim zvaničnicima je to sasvim uredno, pričaju o masakru kao o nekoj svakodnevnoj pojavi, pa još potenciraju i na jače napade.
U cijelu tu priču upetljao se i Iran nakon atentata na vođu Hamasa. Najavili su osvetu i sada svi samo čekaju njihov napad. Naravno, ništa bez Sjedinjenih Američkih Država koje moraju upetljati svoje prste u sve na svijetu što se dešava.
Prema pisanju Al Jazeera-e, Izrael predviđa iranski odgovor udarom na vojna i vitalna mjesta u području između Tel Aviva u centru i sjeveru, te podiže svoju vojnu, zdravstvenu i unutrašnju spremnost da se suprotstavi svakom mogućem napadu.
Sjedinjene Američke Države su najavile da će pomoći Izraelu u odbijanju očekivanog napada, uprkos navodnim neslaganjima između američkog predsjednika Joea Bidena i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Prema analizi Washington Post-a, pozivajući se na nekoliko izvora, ističe se kako tzv. diplomatski sprint na Bliskom istoku predvodi američki državni sekretar Antony Blinken koji nastoji izvršiti indirektni pritisak na Iran.
Ipak, i dalje ostaje nejasno koliko arapski saveznici mogu učiniti kako bi obuzdali iranske namjere za protuudarom.
“Koordinirani napad Irana i Hezbolaha, s ogromnim raketnim arsenalom, mogao bi preopteretiti izraelsku mrežu protivzračne odbrane. Bilo bi neizvjesno da li bi arapske nacije pokazale isti nivo podrške koaliciji koju predvodi SAD kao što je to bilo u aprilu”, poručili su.
Ono što je zanimljivo u cijeloj priči jeste i to da je Washington Post govorio i o rastu tenzija između izraelskih i američkih zvaničnika, a posebno nakon ubistva vođe Hamasa.
Šta se dešava u Britaniji?
Neredi u Velikoj Britaniji su trenutno u centru pažnje zbog nasilnih protesta koje predvode krajnje desničarske grupe. Nakon ubistva tri djevojčice, nemiri su eskalirali, povećao se broj nasilja, u gradovima širom države.
Zbog lažnih informacija na društvenim medijima tvrdilo se da je osumnjičeni za ubistva muslimanski imigrant. To je dovelo do sukoba s policijom u više gradova, potaknutih ksenofobijom u kojima je uhapšeno gotovo 400 ljudi.
Premijer Starmer rekao je da “duboko” osuđuje “krajnje desničarsko nasilje”.
Ministrica unutrašnjih poslova Yvette Cooper izjavila je u nedavnom intervjuu za Sky News: “Bit će ljudi koji su mislili da idu na ljetni odmor ove sedmice, ali umjesto toga, suočit će se s policijom na vratima.”
Nigel Farage, antiimigracijski vođa populističkog pokreta Reform UK, koji je sada zastupnik, potpalio je napetosti. U maju je sugerirao da muslimani ne dijele britanske vrijednosti.
“Ono što ste vidjeli na ulicama Hartlepoola, Londona ili Southporta nije ništa u poređenju s onim što bi se moglo dogoditi tokom sljedećih nekoliko sedmica”, rekao je nedavno Farage.
Također je opravdavao nerede.
“Krajnja desnica je reakcija na strah i nelagodu koju napolju dijele deseci miliona ljudi”, rekao je.
Neil Basu, bivši šef Britanske antiterorističke policije, optužio je Faragea da nije otišao dovoljno daleko u osudi nasilja.
“Je li Nigel Farage osudio nasilje? Je li osudio EDL? Poticanje razdora u društvu je ono zbog čega ovi ljudi izgleda postoje”, izjavio je Basu.
Ministrica policije Diana Johnson obećala je posljedice i akcije protiv odgovornih za nerede i nasilje na ulicama.
“Kada sam vidjela ljude kako pljačkaju neke od trgovina u centru grada […] to nema nikakve veze s istinskim protestom ili ljudima koji imaju različita mišljenja o imigraciji”, rekla je Johnson, prema pisanju Al Jazeera-e.
Okruženi svakodnevnim informacijama i sami smo svjedoci svih ratova i nereda koji se dešavaju. Zbog toga i nije čudno što se svakodnevno kao popratna pojava javljaju novi slučajevi depresije, drugih psihičkih bolesti, pa i samoubistava. Život koji živimo u vrijeme globalnih kriza nije nimalo lak. Ostaje nada da će se situacija primiriti te da neće eskalirati svjetskim sukobom.