Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić organizovao je press konferenciju kako bi novinarima i cjelokupnoj javnosti najavio da bi Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne najverovatnije trebao biti usvojen u NSRS nakon nadolazećih lokalnih izbora.
Radi se o zakonskoj inicijativi predsjednika ovog zakonodavnog tijela da se, uz obilježja Republike Srpske – amblem, zastavu i himnu “Moja Republika”, mogu koristiti i obilježja Srbije, a to su zastava, grb Nemanjića i himna “Bože pravde”.
Stevandić je podsjetio da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio van pravnog prometa obilježja koje je koristio entitet Republika Srpska, a koji se sada ponovo pokušavaju vratiti. Također je izjavio da, nakon više javnih rasprava koje su provedene širom Republike Srpske o nacrtu ovog zakona, nije bilo ozbiljnijih primjedbi i osporavanja pravnih rješenja te etičkih principa.
“Konsultovali smo se sa mnogim stručnjacima ustavnog prava iz Republike Srpske i Srbije i vjerujemo da je ovo način da nam ne bude osporeno korištenje. Dakle, uz postojeća obilježja, koja su na snazi, da možemo isticati i obilježja Nemanjića”, rekao je Stevandić.
Dodao je da primjedbu nije uputio ni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
“Dakle, može se reći da je ovaj akt dobio apsolutnu podršku”, rekao je Stevandić.
Mišljenja je da nacionalna obilježja Srbije ne ugrožavaju nikoga u Republici Srpskoj, odnosno da ne vrijeđaju nijedan konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini.
“Siguran sam da ovdje nema ništa što bi bilo koje pravosudne organe u BiH navelo na osporavanje ovog akta i srpskih simbola”, kazao je Stevandić.
Na posljednjoj javnoj rasprava, koja je održana u Banjaluci, o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, a koji je NSRS na prethodnoj sjednici usvojila u formi nacrta i uputila ga u javnu raspravu, bilo je najmanje prisutnih.
“Očekivano, jer smo postigli saglasnost i nema primjedbi na ovo”, dodao je Stevandić.
Na javnoj raspravi bili su prisutni i predstavnici Delegacije Evropske unije te Misije OEBS-a.
Inače, na raspravi je bilo samo pitanje u vezi s formulacijom dopune zakona koji ima samo jedan stav.
“Predloženo je da se, zajedno s isticanjem obilježja Republike Srpske, mogu isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno naslijeđe”, citirao je Saša Savičić jedini stav iz predložene dopune zakona.
Njega je, kao učesnika u javnoj raspravi, zanimalo zašto se koristi termin “stranih”, a ne “susjednih” država, na šta mu je Stevandić odgovorio da je to “savjet stručnjaka ustavnog prava kako bi se izbjegle zabrane”.
Stevandić je rekao bi prijedlog zakona o dopuni Zakona trebao biti usvojen u NSRS nakon nadolazećih lokalnih izbora, kako se “nikome ne bi dao povod da ga koristi za svoje predizborno djelovanje”.
Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je početkom jula Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, uz zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu.
Prilikom rasprave o nacrtu ovog zakona u NSRS, poslanici iz reda bošnjačkog naroda zatražili su intervenciju članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Željka Komšića, uz napomenu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine obilježja Nemanjića već jednom ukinuo.
Ovaj akt samo je jedan u nizu onih koje su posljednjih mjeseci vlasti u Republici Srpskoj, predvođene Miloradom Dodikom, donijele ili će donijeti kako bi svoju zamisao o mirnom razdruživanju pokušale implementirati. Također, prema mnogima, ovaj akt predstavlja doprinos u provođenju Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, koja je usvojena u NSRS, kao i zaključaka u vezi s tim dokumentom s prethodno održanog “svesrpskog sabora” u Beogradu.
Možemo očekivati da će usvajanje ovih izmjena zakona dodatno uzburkati već odavno nemirnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, osim ako Dodik, koji se u svom entitetu za sve pita, do zacrtanog roka za usvajanje ne zaboravi na njega. Zabrinjava i činjenica da ekipa secesionista iz Republike Srpske u ovim aktivnostima možda ima i podršku Međunarodne zajednice, na šta se može posumnjati zbog šutnje Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, ali i prisustva predstavnika Delegacije Evropske unije i Misije OEBS-a javnoj raspravi o spornom Nacrtu zakona.