Toplotni val ovih dana dosegao je svoj vrhunac, donoseći sa sobom ekstremno visoke temperature. Iako su meteorolozi najavili mogućnost padavina, ostaje pitanje hoće li one zaista donijeti olakšanje od nesnosne vrućine.
Dok ljekari konstantno apeluju da se građani pridržavaju preporuka za zaštitu od vrućine, sve je više onih koji zbog visokih temperatura traže ljekarsku pomoć.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo ovih dana bilježi povećan broj pacijenata. Kako tvrde, uglavnom je riječ o mlađoj populaciji.
Među njima je i mnogo turista stranog porijekla, posebno azijskog. Najviše ih je s oboljenjima do kojih najčešće dolazi zbog konzumiranja loše opranog voća ili povrća. Karakteristike ovog virusa su bolovi u stomaku, proljev i povraćanje.
Osim njih, hitnu medicinsku pomoć proteklih dana tražili su mnogi pacijenti i zbog pokretanja kamenca u bubregu, kao posljedicu pojačane konzumacije vode usljed ekstremnih temperatura zraka.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS zabilježio je i povećan broj osoba s hroničnim oboljenjima, posebno u vidu akutnih hipertenzivnih stanja, a mnogi pacijenti javljaju se i zbog bolova u grudima.
U dječijoj ambulanti Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS bilježi se dnevno oko 60 pacijenata sa sličnim zdravstvenim problemima kao kod odraslih pacijenata, prenosi Avaz.
Riječ meteorologa
Ovim povodom kontaktirali smo Bakira Krajinovića, meteorologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda, koji nam je otkrio kada možemo očekivati promjene vremena.
Nakon rizika zbog toplotnog talasa koji je na snazi posljednjih desetak dana, za naredne dane najavio je padavine jačeg intenziteta koje bi mogle uzrokovati i prirodne nepogode, zbog čega bismo se trebali pripremiti. Unatoč padavinama, temperature neće znatno opadati.
“U centralnim, sjevernim i istočnim predjelima zemlje moramo biti spremni na pljuskove praćene grmljavinom, ponegdje i jakim vjetrom te gradom. Pregrijana podloga te zračna masa bogata vlagom, koja se nalazi sjeverozapadno od naše zemlje, uslovit će da atmosfera bude veoma nestabilna. Očekuje se intenzivno formiranje kumulonimbusnih oblaka, koji vertikalnim razvojem mogu dosegnuti veoma velike dimenzije, što može napraviti i veće štete”, rekao je Krajinović
Unatoč padavinama, temperature neće znatno opadati. Naprotiv, očekivane vrijednosti u jutarnjim vrijednostima u Bosni i dalje su visoke, između 17 i 27, u Hercegovini do 27 stepeni. Maksimalne dnevne između 34 i 39 te na krajnjem jugu i 40 stepeni Celzijusa.
“To je par stepeni niže u odnosu na trenutne vrijednosti. Padavine koje očekujemo samo će pogoršati osjet nelagode jer će biti sparnije nego proteklih dana. Osvježenje možemo očekivati tek od 22. jula, ali i tada se prognoziraju prilično visoke temperature”, govori nam Krajinović.
Juli mjesec apsolutnih rekorda
Mjesec juli poznat je po apsolutnim rekordima zabilježenim u Bosni i Hercegovini, a podsjećamo da je Krajinović u jednom od ranijih razgovora za Smartinfo.ba istakao da će i ovo ljeto biti ekstremno toplo.
Kako pojašnjava, u ovom mjesecu, davne 1901. godine u Mostaru je izmjereno 46,2 stepena, a u Sanskom Moszu 44,5 stepeni Celzijusa 1902. godine.
“Što se tiče novijih rekorda, u Zenici je 2022. godine izmjeren 41 stepen, dok je 2021. u Sarajevu izmjereno rekordnih 38,5 stepeni. Svi rekordi su 39 stepeni i preko, tako da je ovaj mjeseci klimatološki jedan od najekstremnijih u pogledu temperature zraka”, izjavio je meteorolog Krajinović.
Kako dalje objašnjava, toplotni talas koji je zahvatio ne samo našu zemlju nego i cijelu jugoistočnu Evropu veoma je ekstreman. Ipak, temperature nisu uspjele nadmašiti rekorde, ali su bile vrlo blizu njih.
“Talas vrućine koji je zahvatio ove prostore uslovio je da su temperature zraka ponegdje i iznad 44. To su ekstremno visoke temperature koje su mjerene npr. u Rumuniji. U Bosni i Hercegovini temperature su skoro pa došle do rekorda. Recimo, u Zenici za svega 0,3 stepena rekord nije oboren. Izmjereno je 40,7 stepeni, a rekord iz 2022. godine je 41 stepen. U Sarajevu je izmjereno 37,8 stepeni, a rekord je 38,5. U Bugojnu se temperatura najviše približila rekordu – izmjereno je 38,2; a rekord iz 2000. godine je 38,3 stepena”, govori nam.
Dodao je da padavina skoro pa i nije bilo, što je puno manje u odnosu na prosjek za ovo doba godine.
“Tokom ovog mjeseca, tri ili četiri dana, zavisno od lokacije u zemlji, palo je 40-ak litara kiše po metru kvadratnom. Uz sve to, vjetra skoro da i nema, pa je osjet nelagode veoma izražen. Sve to je jedna opomena građanima da se zaštitimo i sami spriječimo sve rizike koji dolaze zbog ovakvih nepogoda”, upozorava Krajinović.
Važna zaštita zdravlja
Napomenuo je i da je na snazi narandžasti meteoalarm zbog visokoh temperatura zraka i visokog UV indeksa do 17. ovog mjeseca. Zbog toga je Krajinović na kraju razgovora pozvao sve građane na oprez kako bi zaštitili svoje zdravlje i spriječili neželjene posljedice.
“Najvažnija stvar koju građani mogu uraditi da bi sačuvali svoje zdravlje jeste ne izlagati se direktnom sunčevom zračenju, i to u najtoplijem dijelu dana – od 10 do 18 sati. Također, smanjiti fizičke aktivnosti na najniži mogući nivo kako ne bismo ugrozili sebe i svoje zdravlje te piti što više vode i boraviti u zatvorenim klimatiziranim prostorijama”, zaključio je Krajinović.
Građanima preostaje da se pridržavaju savjeta stručnjaka kako bi se zaštitili od nepogoda i visokih temperatura. Samo uz odgovorno ponašanje moguće je smanjiti zdravstvene rizike i nelagodu izazvanu ovim ekstremnim vremenskim uslovima.