U Bosni i Hercegovini još uvijek se traga za preko 7.600 osoba koje su nestale tokom posljednjeg rata. Za najvećim brojem nestalih traga se na području gornjodrinske regije, gdje je oko 1.600 nestalih, dok se na području Srebrenice traga za oko 800 nestalih, podaci su Instituta za nestale osobe.
Traganje za njihovim kostima dodatno je otežano jer su tijela skrivana i prebacivana u primarne, sekundarne i tercijarne grobnice, prilikom čega su se kosti gubile usputno, a mnogi skeleti su tom prilikom iskidani. Zbog toga mnogi godinama nisu željeli ukopati tijela ubijenih članova porodice u nadi da će pronaći još neke dijelove njihovih tijela.
Tokom rata nestalo je oko 35.000 osoba. Od rata do danas na području Bosne i Hercegovine pronađeno je i ekshumirano više od 25.000 posmrtnih ostataka. Obilježavanje nove godišnjice genocida u Srebrenici ponovo je aktualiziralo ovu temu.
Predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Saliha Đuderija pojasnila je u razgovoru za Hayat da su kosti 14 identifikovanih žrtava koje su jučer ukopane u Srebrenici također pronađene davno te da su stajale duži niz godina u želji da se nađu još neki dijelovi skeleta, jer je riječ o manjem broju kostiju. Ipak, porodice su nakon dugo čekanja dale saglasnost da se izvrši identifikacija i ukop spomenutih žrtava.
“Neki njihovi dijelovi tijela pronađeni su u dvije, pa čak i tri grobnice, što govori o načinu na koji je izvršen genocid na prostoru Srebrenice. Govorimo, zapravo, o 87 grobnica, primarnim, tercijarnim i sekundarnim jamama i kostima koje su pronađene na javnim prostorima, koje nisu čak ni bile zakopane”, rekla je Đuderija.
Kako je dalje pojasnila, ono što također karakteriše i ovu grupu žrtava, kao i generalno sve žrtve u Srebrenici, jeste da su njihove kosti ukopavane, raskopavane, prenošene i sakrivane na drugim lokacijama pa su tom prilikom mnoga tijela iskidana, zbog čega je jako teško bilo izvršiti reasocijaciju, odnosno pripremiti tijela za identifikaciju da bi porodica pristala obaviti dženazu i na dostojan način ukopati svog člana porodice.
Otežavajuća okolnost pri pronalasku novih grobnica, kako kaže Đuderija, jeste jako malo informacija o potencijalnim mjestima gdje postoji mogućnost da se nalaze još neke grobnice.
“Mi tražimo još 800 osoba za koje ne znamo lokaciju na kojoj se nalaze. U našem Komemorativnom centru u Tuzli imamo skoro 60 N. N. dijelova tijela koja ne možemo spojiti s ostatkom tijela jer nemamo dovoljno podudaranja nalaza krvi s DNK nalazima”, istakla je Đuderija.
Podsjećamo da su stotine neidentifikovanih ubijenih osoba iz proteklog rata, čiji su posmrtni ostaci decenijama stajali u prostorijama u JKP “Gradska groblja” Visoko, ukopani na posebnoj parceli ovog preduzeća. Neki od njih ekshumirani su još 1995. i 1996. godine, no dosad nije bilo podudaranja s DNK nalazima.
Kako posmrtni ostaci ne bi više stajali u vrećama, na stalažama, u frižiderima ili rashladnim komorama, nedavno su ukopani. Iznad njih postavljeni su drveni nadgrobni spomenici bez vjerskih obilježja, na kojima jedno piše područje gdje su pronađeni i njihov serijski broj. Ako bi u međuvremenu došlo do podudaranja s nekim krvnim uzorcima, ekshumacija će se ponovo uraditi i posmrtni ostaci će se predati porodicama.
“Isto tako, 48 potvrđenih DNK profila čeka dženazu, ali porodice nisu odlučile da daju saglasnost zato što je u pitanju jedna, dvije ili tri kosti i smatraju da je to nedovoljno za obavljanje dženaze”, izjavila je Đuderija.
Stoga je ovim putem poslala poruku porodicama koje još uvijek nisu dale krv da to učine, kao i onima koji imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla dovesti do pronalaska posmrtnih ostataka nestalih osoba da to prijave i tako omoguće konačan smiraj žrtvama i donesu olakšanje njihovim porodicama.
Posmrtne ostatke moguće je anonimno prijaviti pozivom na besplatni broj 080 020 107 ili prijavom lokacije na mapi na sljedećem linku. Također, anonimna prijava grobnica moguća je putem web stranice Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, i to na ovom linku.
Đuderija je najavila da Institut u narednom periodu namjerava napraviti plan kojim će se definisati sve lokacije i gradovi u kojima se još uvijek traže određene osobe te ga povezati s bazom nestalih osoba koja se već nalazi na web stranici Instituta, na kojoj svaki član porodice može ukucati ime svog srodnika, ući u bazu, provjeriti kakvi su podaci i, eventualno, poslati poruku i dopuniti informacije.
Podsjećamo da bi 15. jula trebao započeti proces reekshumacije pa će ove godine biti reekshumirani posmrtni ostaci 78 žrtava. Njima će se dodati njihovi posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni i identifikovani. Reekshumacija će trajati do 22. jula.
Zaključno s jučerašnjim, danom u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopano je 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je 77 masovnih grobnica. Najmlađa dosad ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 28 godina nakon njegove smrti, a ekshumirani su tek u maju prošle godine. Ubijen je u julu 1995. godine, a ukopan je uz svoga brata Hazima.
Najstarija žrtva koja je ukopana na kolektivnoj dženazi ove godine je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.
