Unska pruga
Piše: Hasan Kudić
Prva dionica pruge prema Bosanskoj krajini izgrađena je davne 1872. godine od Dobrljina preko Bosanskog Novog (Novi Grad) do Banja Luke, kao dio planirane pruge Beč-Istanbul.
Ono što danas nazivamo Unskom prugom, dakle dionica Bosanski Novi-Bihać-Knin, započeta je 1936. godine, a završena 1948. godine, kada je zvanično puštena u promet u ukupnoj dužini od oko 117 km.
Dijelovi Unske pruge funkcionisali su i tokom II svjetskog rata, pa i u vremenu čuvene Bihaćke republike, naravno u njenim granicama.
Po zvaničnom završetku 1948. godine ova pruga je bila glavni oslonac za razvoj i industrijalizaciju cijele regije. Za prugu su bili vezani svi važniji događaji i procesi u regiji. Tako je i iseljavanje oko 80 000 lica iz Krajine i Like, i naseljavanje Vojvodine, poznata kao 8. Ofanziva, vršeno uglavnom vozovima sa Unske pruge, sa stanica Bihać, Bosanska Krupa i Novi Grad (Bosanski Novi).
Zbog značaja i velikog prometa Unskom prugom, godine 1984. započeta je njena elektrifikacija koja je završena 1987. godine i od tad je pruga bila osposobljena za brzine vozova do 120 km/h. Pored građevinske operative iz sastava željeznica „VOP“ (Velike opravke pruga) angažovane su 1984. lokalne omladinske radne brigade, a 1985. godine organizovana je SORA Bihać u kojoj su učestvovali omladinci iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije.
Dnevni promet Unskom prugom u ljetnim mjesecima 80-tih godina znao je prelaziti broj od preko 40 kompozicija teretnih i putničkih vlakova. Godišnji promet bio je oko 1,5-2 mil. putnika i oko 4 mil. tona raznih roba.
Poslije rata 1992-95 godine pruga je dijelom popravljena, povremeno je vršen transport određenih roba (drveta, rude gipsa, goriva, itd.), ali se sve dešavalo sporadično.
Zbog interesa lobija drumskih prevoznika, koji su vršili uglavnom nekontrolisan prevoz roba, stvarna obnova Unske pruge stalno je bila na čekanju, a povremeni pokušaji da se stavi u potpunu funkciju su „minirani“. Svi industrijski pogoni i distributivno trgovački centri (kao terminal za gorivo „Ribić“ i skladišta građevinskog materijala, nekoliko većih pilana iz sastava „Šipad“-a i dr.) koji su bili naslonjeni i uvjetovani željezničkim prevozom zbog interesa lobija drumskih prevoznika i uvoznika naftnih derivata pretrpjeli su izuzetno veliku štetu. Najčešći ishod je bio gašenje proizvodnje zbog nemogućnosti povoljne dopreme sirovina ili otpreme polu i gotovih proizvoda. Nefunkcionisanje Unske pruge bio je ključni udarac za krajišku privredu.
Koliki je značaj Unske pruge, ne samo za BiH nego i za RH, govori i činjenica da je prilikom organizovanja zajedničke sjednice Vlade RH i F BiH, na početku aktualnog mandata, održanom u Zagrebu, na inicijativu domaćina prva tačka dnevnog reda bila obnova saobraćaja na Unskoj pruzi. Skoro četiri godine nakon sastanka sačinjen je plan obnove Unske pruge, koji sadrži oko 23 dokumenta sa ukupno 1 000 stranica, težak više od 800 mil KM. Pomenuti plan uglavnom se oslanja na bespovratna sredstva predviđena za međunarodnu mrežu željezničkih koridora, kao i na povoljna kreditna sredstva. Očekivati bolje rezultate na obnovi Unske pruge, od Vlade F BiH ili JP Željeznice F BiH, poslije iskustava sa razornom bujicom u Donjoj Jablanici, koja je osim života i stambenih objekata, uništila i prugu koja povezuje jug i središte zemlje, bilo bi suviše naivno.
U posljednih nekoliko godina Unskom prugom, uglavnom na dionici Bihać-Kulen Vakuf ili Bihać-Bosanska Krupa, saobraćao je jednom godišnje tzv. „Rotary voz“, pokrenut na inicijativu istoimenog udruženja u cilju promocije prirodnih ljepota i turističkih potencijala ovog kraja.
Od ove godine uveden je danima vikenda redovni turistički voz Bihać-Bosanska Krupa-Bosanska Otoka, sa istim ciljem. Iako relativno kratka vožnja, privukla je veliki interes i ostvareni su zapaženi rezultati. Na društvenim mrežama pominje se broj od 10 000 prevezenih putnika.
Ekonomska situacija na našem kantonu je prilično sumorna i postoji svjest da nemamo razvijenu industriju, poljoprivredu niti turizam u mjeri koja nam omogućava financijsku stabilnost, nego se ona održava zahvaljujući prije svega prilivu novčanih sredstava iz zemalja zapadne Evrope.
Inicijative o uspostavi turističkog voza na Unskoj pruzi, podržane su i od dijela vlasti, a osporavane i omalovažavane od strane jakih interesnih lobija, ukazuju na postojanje vizije razvoja ovog kraja.
Relativno mala po obimu i ekonomskim rezultatima, uspostavljanje turističke vikend linije predstavlja jednu od prijeko potrebnih zraka svjetla koje će nas izvesti iz mraka vladavine interesnih lobija zasnovanih na logici ratno profiterskog crnoberzijanstva i pljačkaški osmišljenoj i provedenoj poslijeratnoj privatizaciji.
Povezati: Vlada F BiH, JP Željeznice F BiH, Vlada USK, Grad Bihać, Grad Bosanska Krupa, Vlada RH, SAMMIR MIDŽIĆ