Zvaničnici u Srbiji iznijeli su niz ozbiljnih optužbi na račun studenata koji učestvuju u protestima i blokadama fakulteta, tvrdeći da su širili dezinformacije o navodnoj upotrebi zvučnog oružja tokom masovnih demonstracija održanih 15. marta. Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o organizovanim aktivnostima koje su, kako navode, imale za cilj izazivanje panike, podsticanje nereda i kreiranje slike o državnom nasilju nad građanima.
Ove optužbe dolaze nakon saopštenja Višeg javnog tužilaštva, koje je, kako je navedeno, u okviru istrage o smrti jedne studentice Filozofskog fakulteta u Beogradu došlo do zaključaka da su pojedini učesnici studentskih blokada navodno planirali “simuliranje” upotrebe zvučnog topa na protestu. Tužilaštvo tvrdi da je cilj takvog scenarija bio predstavljanje državnih institucija kao odgovornih za upotrebu nepostojećeg ili pogrešno interpretiranog oružja, što bi, prema njihovim navodima, dovelo do širenja straha, nemira i pokušaja destabilizacije ustavnog poretka.
U istom kontekstu, vlasti navode da su takve aktivnosti bile dio šireg plana kojim se, prema njihovim tvrdnjama, željela izazvati politička i društvena kriza. Zvaničnici tvrde da je krajnji cilj bio stvaranje uslova za nasilne promjene i ugrožavanje sigurnosti države, iako te tvrdnje ostaju predmet političkih i pravnih sporova.
Studentske reakcije i političke optužbe
Sa druge strane, studenti u blokadi odbacuju optužbe koje su iznijeli državni organi, tvrdeći da se radi o pokušaju skretanja pažnje sa ključnih pitanja vezanih za događaje tokom protesta 15. marta 2025. godine. Oni insistiraju da su njihove aktivnosti isključivo usmjerene na traženje odgovornosti i transparentnosti, te da se optužbe koriste kao sredstvo političkog pritiska i diskreditacije studentskog pokreta.
U političkoj areni, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić iznijela je tvrdnje da su, prema njenim riječima, studenti organizovali aktivnosti s ciljem izazivanja građanskog rata, povećanja društvenih tenzija i destabilizacije zemlje. U jednoj od svojih videoizjava navela je i optužbe koje se odnose na navodne planove usmjerene protiv predsjednika Aleksandra Vučića i njegove porodice, što je dodatno pojačalo političku napetost i medijsku pažnju u zemlji.
Slične poruke stigle su i od ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, koji je izjavio da je, prema procjeni tužilaštva, postojao “detaljno osmišljen plan” za izazivanje masovne panike i sukoba na ulicama. On je takve aktivnosti opisao kao oblik “hibridnog rata” protiv države, naglašavajući da institucije moraju reagovati kako bi zaštitile sigurnost i javni red.
Političke tenzije i širi društveni kontekst
Ova razmjena optužbi dodatno je produbila političke tenzije u Srbiji, gdje su protesti i studentske blokade već duže vrijeme dio šireg društvenog nezadovoljstva. S jedne strane, državni zvaničnici insistiraju na tvrdnjama o organizovanim pokušajima destabilizacije, dok s druge strane studenti i njihovi simpatizeri smatraju da se radi o politički motivisanim optužbama usmjerenim na gušenje kritičkog glasa.
U javnosti se istovremeno vodi rasprava o ulozi institucija, transparentnosti istraga i načinu na koji se tretiraju protesti i sloboda izražavanja. Dok vlasti poručuju da će svi eventualni pokušaji nasilja biti sankcionisani, dio opozicione i akademske zajednice upozorava da bi eskalacija retorike mogla dodatno produbiti podjele u društvu.
U takvom kontekstu, slučaj postaje dio šire političke dinamike u kojoj se pravni, bezbjednosni i društveni aspekti prepliću, ostavljajući otvorenim pitanje kako će se situacija dalje razvijati i hoće li doći do smirivanja tenzija ili njihovog daljeg zaoštravanja.