Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović održao je tradicionalni razgovor s novinarima povodom preuzimanja dužnosti predsjedavajućeg Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tom prilikom govorio je o planovima za rad ovog doma, evropskom putu Bosne i Hercegovine, ulozi visokog predstavnika, projektu Južne plinske interkonekcije, pitanju državne imovine te političkim odnosima unutar vladajuće koalicije.
Čović je najavio da će prva redovna sjednica Doma naroda biti održana 30. juna, dok bi druga trebala uslijediti sredinom jula. Prema njegovim riječima, očekuje se i održavanje dvije hitne sjednice koje bi bile posvećene evropskim zakonima i budžetu institucija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu.
Na dnevnom redu prve redovne sjednice trebalo bi se naći oko stotinu tačaka koje nisu predmet političkih sporova, uključujući različite sporazume, izvještaje i imenovanja. Druga sjednica, planirana za polovinu jula, trebala bi sadržavati približno 50 zakonskih rješenja za koja, kako je naveo, također ne postoje značajnije političke prepreke.
OHR i evropski put BiH
Govoreći o ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Čović je izrazio očekivanje da bi pitanje imenovanja novog visokog predstavnika moglo biti riješeno do kraja juna. Istakao je da se trenutno vode razgovori između predstavnika američke administracije i evropskih članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), koje imaju različite prijedloge o budućem uređenju ove funkcije.
Prema njegovom mišljenju, institucija visokog predstavnika izgubila je značaj koji je imala u prethodnih trideset godina. Zbog toga je ponovio svoj raniji prijedlog da se djelovanje OHR-a vremenski ograniči, da se smanje njegove ovlasti te da sjedište ove institucije bude premješteno u Brisel.
Čović smatra da bi takav potez poslao snažnu političku poruku o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i njenom približavanju institucijama Evropske unije. Istovremeno je pozvao OHR da zauzme jasniji stav kada je riječ o pitanju državne imovine, uključujući mogućnost davanja dodatnih tumačenja ili poništavanja određenih odluka koje se odnose na ovu oblast.
Naglasio je da pitanje državne imovine predstavlja jednu od ključnih prepreka za realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata širom zemlje. Prema njegovim riječima, postoji nekoliko lokacija na kojima je razvoj zaustavljen upravo zbog neriješenih vlasničkih odnosa.
Južna plinska interkonekcija kao test političke stabilnosti
Značajan dio razgovora bio je posvećen projektu Južne plinske interkonekcije. Čović je najavio da očekuje potpisivanje međunarodnog sporazuma o ovom projektu tokom augusta ili septembra u Washingtonu.
Iako smatra da se pitanje državne imovine ne bi trebalo formalno vezivati za ovaj energetski projekat, ocijenio je da bi upravo realizacija plinske interkonekcije mogla poslužiti kao podsticaj za pronalaženje šireg političkog dogovora o imovinskim pitanjima.
Govoreći o ranijim pritiscima u vezi s projektom, naveo je da je tokom prethodnog perioda bio izložen različitim upozorenjima i zahtjevima međunarodnih predstavnika kako bi se ubrzala realizacija interkonekcije. Podsjetio je da je zagovarao formiranje posebne kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala projektom na području Hercegovine.
Prema njegovom tumačenju, plinska infrastruktura ne bi trebala služiti samo za snabdijevanje pojedinih dijelova zemlje, već i za povezivanje cjelokupnog energetskog sistema Bosne i Hercegovine s regionalnim tržištima, omogućavajući protok energenata u oba smjera.
Čović je istakao da postoji interes nekoliko američkih kompanija za ulaganja u energetsku infrastrukturu i povezane projekte, pri čemu je spomenuo potencijalna ulaganja vrijedna više od milijardu dolara. Smatra da bi takve investicije predstavljale dodatnu sigurnost za Bosnu i Hercegovinu, jer bi strani investitori imali interes da štite vlastite projekte i kapital.
Pored plinske interkonekcije, naveo je da postoji interes međunarodnih partnera i za ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, uključujući projekte autocesta koje povezuju sjever i jug Hercegovine, kao i Jadransko-jonski koridor.
Komentirajući probleme u vezi s izgradnjom Koridora 5C i obustavom finansiranja određenih projekata od strane Evropske investicione banke, Čović je rekao da ne postoji zahtjev za smjenu direktora Javnog preduzeća Autoceste FBiH Denisa Lasića. Prema njegovim riječima, fokus je stavljen na preispitivanje rada sadašnjeg i prethodnog menadžmenta, dok je sam Lasić ponudio svoj mandat na raspolaganje ukoliko bude procijenjeno da predstavlja opterećenje za nastavak projekta.
Na kraju je govorio i o budućim političkim odnosima nakon izbora. Ocijenio je da sadašnja struktura vlasti teško može ostati nepromijenjena s obzirom na otvorene sukobe među partnerima koji čine vladajuću koaliciju. Istakao je da će u budućim pregovorima važnu ulogu imati politički akteri koji raspolažu dovoljnim brojem delegata u Domu naroda, naglašavajući da stabilna vlast može biti formirana samo uz širok politički dogovor i međusobno uvažavanje ključnih partnera.