Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) narednih dana odlučivat će o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a diplomatski izvori navode da proces imenovanja prati jedna od najintenzivnijih rasprava posljednjih godina. Razlog tome nisu samo različite procjene kandidata, već i suprotstavljeni politički i strateški interesi ključnih međunarodnih aktera koji učestvuju u radu PIC-a.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Sjedinjene Američke Države navodno su članicama PIC-a dale do znanja da bi mogle razmotriti obustavu finansiranja Ureda visokog predstavnika (OHR) ukoliko na funkciju bude imenovan kandidat koji nema njihovu podršku. Takav stav izazvao je zabrinutost među pojedinim članicama, ali i određenu skepsu, jer mnogi smatraju da bi takav potez bio suprotan američkim interesima u Bosni i Hercegovini.
Iako se ova mogućnost spominje kao sredstvo političkog pritiska, dio diplomata vjeruje da Washington vjerovatno neće posegnuti za tako radikalnim korakom. Povlačenje finansijske podrške OHR-u značilo bi i smanjenje vlastitog utjecaja na instituciju koja već godinama predstavlja jedan od ključnih mehanizama međunarodne zajednice za provođenje reformi i održavanje političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Energetski interesi SAD-a i važnost OHR-a
Jedan od razloga zbog kojih mnogi sumnjaju da bi SAD zaista odustao od finansiranja OHR-a jeste i strateški interes koji Washington ima u realizaciji velikih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Posebno se izdvaja projekat Južne plinske interkonekcije, koji se smatra važnim za energetsku sigurnost zemlje, ali i za šire geopolitičke interese u regionu.
Za realizaciju ovog projekta potrebno je riješiti niz političkih i pravnih pitanja, među kojima je posebno značajno pitanje državne imovine. Donošenje zakona koji bi regulisao ovu oblast godinama je predmet političkih neslaganja među domaćim akterima, zbog čega se često procjenjuje da bi upravo visoki predstavnik mogao imati važnu ulogu u uklanjanju prepreka koje usporavaju proces.
Upravo zbog toga pojedini diplomatski izvori smatraju da je OHR i dalje važan instrument za ostvarivanje američkih ciljeva u Bosni i Hercegovini. U slučaju da bi Washington odustao od finansiranja ove institucije, njegov utjecaj na buduće odluke mogao bi biti znatno manji.
Finansiranje OHR-a zasniva se na doprinosima država članica PIC-a. Evropska unija osigurava najveći dio budžeta, dok Sjedinjene Američke Države učestvuju sa približno četvrtinom ukupnih sredstava. Zbog takve strukture finansiranja, države donatori imaju značajan politički utjecaj na funkcionisanje ove institucije.
Razmatranje mogućeg povlačenja sredstava nije potpuno nova ideja. O tome se govorilo i nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kada je njegova administracija najavila smanjenje finansiranja brojnih međunarodnih programa i projekata izvan granica SAD-a. Međutim, trenutne okolnosti razlikuju se od tadašnjih upravo zbog konkretnih interesa koje Washington nastoji ostvariti u Bosni i Hercegovini.
Osim energetskih projekata, američka administracija posljednjih mjeseci zagovara i smanjenje ovlasti visokog predstavnika. Takve stavove javno su iznosili i pojedini američki zvaničnici u međunarodnim institucijama, što ukazuje na mogućnost promjene dosadašnjeg pristupa prema ulozi OHR-a.
Tri kandidata u utrci za funkciju
Prema dostupnim informacijama, u završnom krugu razmatranja nalaze se najmanje tri kandidata za poziciju visokog predstavnika. Među njima je William Ruger, američki političar i zvaničnik povezan s administracijom predsjednika Trumpa. Pored njega, ozbiljni kandidati su i francuski diplomata Rene Troccaz te italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi.
Antonio Zanardi Landi važio je za jednog od glavnih kandidata od samog početka procesa. Njegovu kandidaturu podržavaju Sjedinjene Američke Države, što je dodatno pojačalo uvjerenje da između njega i Washingtona već postoji visok nivo političke usklađenosti. Međutim, određeni broj članica PIC-a nije spreman dati podršku italijanskom kandidatu, zbog čega je njegova pozicija postala znatno složenija.
Nakon što je postalo jasno da Landi nema jednoglasnu podršku, Amerikanci su kao alternativno rješenje promovirali Williama Rugera. Mnogi posmatrači smatraju da je Rugerova kandidatura predstavljena kao znatno radikalnija opcija, čime bi Landi mogao postati prihvatljiv kompromis za države koje se protive direktnijem američkom utjecaju.
S druge strane, brojne članice Evropske unije favoriziraju francuskog kandidata Renea Troccaza. Evropske države strahuju da bi izbor kandidata koji je previše vezan za američke interese mogao usporiti ili zakomplikovati evropski put Bosne i Hercegovine. Zbog toga dio evropskih prijestolnica smatra da bi francuski diplomata mogao bolje zaštititi interese Evropske unije i osigurati snažniji fokus na reforme potrebne za napredak ka članstvu u EU.
Ishod glasanja u PIC-u mogao bi imati značajne posljedice ne samo za budući rad OHR-a, već i za odnose između vodećih međunarodnih aktera u Bosni i Hercegovini. Upravo zato predstojeća odluka izaziva pažnju diplomatskih krugova, jer će pokazati da li će prevagnuti američki ili evropski pristup upravljanju političkim procesima u zemlji.