Bosna i Hercegovina vrlo vjerovatno će se ponovo naći na sivoj listi Moneyvala nakon što je na sastanku ovog tijela u Helsinkiju donesena preporuka da se naša zemlja uvrsti među države pod pojačanim nadzorom zbog nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Iako konačna odluka još nije formalno potvrđena, informacije sa sastanka ukazuju da ishod nije bio povoljan za Bosnu i Hercegovinu. Delegacija BiH pokušala je uvjeriti predstavnike Moneyvala da je usvajanje novog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom povezanom s terorizmom i finansiranjem širenja oružja za masovno uništenje dokaz napretka države u ovoj oblasti.
Međutim, prema informacijama iz izvora bliskih procesu, predstavnici Moneyvala nisu prihvatili taj argument jer je zakon usvojen tek početkom ove sedmice, odnosno neposredno prije sastanka u Helsinkiju. Smatra se da je reakcija domaćih institucija došla prekasno da bi značajnije uticala na procjenu stanja u Bosni i Hercegovini.
Nadležne institucije Bosne i Hercegovine sada pokušavaju da do juna, kada će biti donesena konačna odluka o stavljanju zemlje na sivu listu, u izvještaj uključe i novoizglasani zakon kao dokaz napretka. Ipak, prema trenutnim procjenama, preporuka će najvjerovatnije ostati nepromijenjena.
Iako preporuka još nije konačna odluka, praksa pokazuje da su veoma rijetki slučajevi u kojima završna odluka odstupi od prvobitnog prijedloga. Upravo zbog toga raste zabrinutost da će Bosna i Hercegovina već u junu i zvanično biti vraćena na listu zemalja koje su pod posebnim monitoringom međunarodnih finansijskih institucija.
Šta znači siva lista Moneyvala
Moneyval je tijelo Vijeća Evrope koje procjenjuje koliko države efikasno provode mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Kada se neka zemlja nađe na sivoj listi, to znači da postoje ozbiljni nedostaci u zakonodavnom ili institucionalnom okviru, ali i u praktičnoj provedbi zakona.
U slučaju Bosne i Hercegovine, problem više nije samo donošenje zakonskih rješenja, već i njihova implementacija na terenu. Upravo zbog toga se očekuje da će eventualni akcioni plan, koji bi BiH dobila nakon stavljanja na sivu listu, biti znatno zahtjevniji nego prethodnih godina.
Plan bi uključivao niz tehničkih i operativnih obaveza koje institucije moraju provesti u određenim rokovima. To podrazumijeva ne samo usvajanje dodatnih zakona i podzakonskih akata, već i dokazivanje njihove stvarne primjene kroz rad policijskih, pravosudnih i finansijskih institucija.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj proces mogao trajati godinama ukoliko vlasti ne pokažu političku volju i institucionalnu koordinaciju. Poseban problem predstavlja složena struktura Bosne i Hercegovine, u kojoj različiti nivoi vlasti često sporo usklađuju zakone i procedure.
Bosna i Hercegovina se već nalazila na sivoj listi Moneyvala u periodu od 2015. do 2018. godine. Tada je fokus bio prvenstveno na donošenju zakona i formalnom usklađivanju propisa sa međunarodnim standardima. Ovoga puta međunarodne institucije traže konkretne rezultate i efikasnu provedbu postojećih propisa, što će predstavljati znatno teži izazov.
Posljedice za ekonomiju i investicije
Moguće ponovno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu moglo bi imati ozbiljne posljedice po ekonomiju, finansijski sektor i međunarodni ugled zemlje. Jedna od prvih posljedica odnosila bi se na međunarodne finansijske transakcije koje bi bile pod mnogo strožijom kontrolom.
Banke i finansijske institucije iz drugih država morale bi detaljnije provjeravati transakcije koje dolaze iz Bosne i Hercegovine ili se šalju prema našoj zemlji. To bi moglo dovesti do sporijeg transfera novca, dodatnih procedura i većih troškova poslovanja za kompanije i građane.
Posebno bi mogao biti pogođen privatni sektor, naročito kompanije koje posluju sa međunarodnim partnerima. Strani investitori uglavnom izbjegavaju zemlje koje se nalaze pod pojačanim finansijskim nadzorom jer takav status povećava rizik poslovanja i otežava pristup međunarodnim finansijskim tokovima.
Pored toga, vlasti na svim nivoima mogle bi se suočiti s nepovoljnijim uslovima zaduživanja kod međunarodnih kreditora i finansijskih institucija. Viši rizik države obično znači i skuplje kredite, što dodatno opterećuje javne budžete i otežava finansiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi dugotrajan ostanak na sivoj listi mogao negativno uticati i na ukupnu poslovnu klimu u zemlji. U situaciji kada Bosna i Hercegovina već ima probleme sa sporim ekonomskim rastom, odlaskom radne snage i političkom nestabilnošću, dodatni međunarodni nadzor mogao bi dodatno oslabiti povjerenje investitora.
Iako još postoji mogućnost da BiH do konačne odluke popravi dio ocjena kroz dodatne aktivnosti i implementaciju novih mjera, trenutne procjene ne ulijevaju mnogo optimizma. Zbog toga se naredni mjeseci smatraju ključnim za domaće institucije koje će morati pokazati da su spremne ozbiljno pristupiti reformama u oblasti finansijske sigurnosti i borbe protiv pranja novca.