Paradoks političke i pravne realnosti u Bosni i Hercegovini ogleda se u činjenici da je Milorad Dodik i dalje zvanično predsjednik Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), uprkos pravosnažnoj presudi koja, prema njenom tumačenju, podrazumijeva zabranu obavljanja političkih funkcija.
Iako su pravne posljedice presude izazvale brojne reakcije u javnosti, političkim krugovima i međunarodnoj zajednici, praksa na terenu ostala je nepromijenjena. Posebno je zanimljiv odnos institucija prema izvršenju presude, jer se postavlja pitanje da li su sve njene pravne posljedice u potpunosti provedene.
Prema informacijama koje su objavljene u medijima, sutkinja Sena Uzunović, koja je donijela prvostepenu presudu pred Sud Bosne i Hercegovine, a koju je potom potvrdilo i drugostepeno vijeće, u obrazloženju je navela da osuđeni ne može obnašati ni funkciju predsjednika političke stranke. Ipak, kako pravne posljedice nisu bile eksplicitno navedene u izreci presude, već proizlaze iz zakonskih odredbi, dio institucija je zauzeo stav da nema osnova za automatsko brisanje iz registra.
Podsjetimo, pravosnažnom presudom Dodiku je izrečena kazna od godinu dana zatvora, koju je otkupio novčanom uplatom, ali i zabrana obavljanja političkih funkcija u skladu sa članom 114. Krivičnog zakona BiH. Taj član predviđa prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima i drugim pravnim licima. Upravo se u toj formulaciji nalazi srž spora – da li politička stranka, kao pravno lice, potpada pod ovu odredbu.
Nakon što je presuda postala pravosnažna, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) uputila je dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci tražeći brisanje Dodika iz registra kao predsjednika SNSD-a, pozivajući se na pojašnjenje pravnih posljedica koje je dala sutkinja Uzunović. Međutim, Osnovni sud u Banjoj Luci odbacio je taj zahtjev uz obrazloženje da CIK nije nadležan za takvu vrstu postupanja.
Time je postupak praktično zaustavljen, ali ne i okončan. Krajem februara ove godine sutkinja Uzunović uputila je novi dopis, ovaj put direktno Osnovnom sudu u Banjoj Luci, dostavljajući ovjerene kopije prvostepene i drugostepene presude radi izvršenja pravnih posljedica osude. U dopisu je naglašeno da do tog trenutka pravne posljedice nisu provedene, te je zatraženo postupanje u skladu sa zakonom.
Tako je nastala situacija u kojoj državni sud direktno nalaže nižem sudu da izvrši presudu, što otvara šire pitanje odnosa institucija na državnom i entitetskom nivou. Dok pravni stručnjaci različito tumače domet zakonskih odredbi, politička realnost ostaje ista – Dodik je i dalje upisan kao predsjednik SNSD-a i predstavlja tu stranku u pravnom prometu.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje složenost pravnog sistema u Bosni i Hercegovini, gdje različita tumačenja nadležnosti i zakonskih normi mogu dovesti do institucionalnog zastoja, čak i kada postoji pravosnažna sudska odluka.