Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je uoči današnjeg putovanja u Brisel da će održati važan sastanak s čelnicima Evropske unije — predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom. Vučić je tom prilikom istakao da će EU-u iznijeti svoj prijedlog “da se cijeli Zapadni Balkan primi zajedno”, što je izazvalo veliku pažnju u regionu i u evropskim institucijama.
Na njegovu izjavu ubrzo je stigla i službena reakcija iz Brisela. Na upit dopisnika N1, iz Evropske komisije poručeno je da proces pristupanja EU ostaje strogo individualan i zasnovan na meritornom principu.
„Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaka kandidatkinja ili kandidat treba se pridružiti kada je spreman, kada ispuni uslove i kriterije utvrđene u Ugovorima EU, uključujući Kopenhaške kriterije. Ne postoje unaprijed određeni vremenski rokovi. Proces pristupanja pokreće provođenje reformi i pokazivanje održivosti rezultata“, naveli su iz Komisije.
Time je jasno sugerisano da ideja kolektivnog prijema država Zapadnog Balkana nije u skladu s aktuelnim pristupom EU, koji podrazumijeva individualnu procjenu napretka svake zemlje. Vučićev prijedlog tako zasad ostaje više politička poruka nego realna opcija na stolu evropskih institucija.
U kontekstu ove rasprave posebno se osvrće na situaciju u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je u decembru 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU. Ipak, BiH je propustila priliku da u 2024. godini zvanično otvori pregovore o pristupanju zbog dubokih političkih blokada i nesposobnosti institucija da ispune uslove koje je Brisel jasno definisao.
“Posljednji voz” za otvaranje pregovora ove godine otišao je nakon što su ministri iz redova SNSD-a u Vijeću ministara BiH oborili dnevni red posljednje sjednice, čime je onemogućeno usvajanje ključnih evropskih zakona, kao i dogovor o formiranju Ureda glavnog pregovarača — institucije bez koje se proces formalno ne može pokrenuti. Time je BiH ostala bez prilike da se uvrsti na dnevni red Evropskog vijeća kao zemlja spremna za sljedeći korak u integracijama.
U takvom političkom kontekstu, Vučićeva izjava dobija dodatnu težinu, posebno jer dolazi u trenutku kada je EU pojačala retoriku o potrebi proširenja, ali uz striktnu primjenu kriterija. Tokom današnjih sastanaka u Briselu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel obratio se Vučiću riječima: „Hvala, dragi prijatelju Aleksandre“, što je dio protokolarnog pozdrava koji je Vučić prenio javnosti i iskoristio da naglasi dobre odnose koje, kako tvrdi, Srbija ima s ključnim evropskim partnerima.
Vučić je ranije komentirao i proces EU integracija, poručivši da se iz primjera Bosne i Hercegovine “vidjelo da se status kandidata može dobiti bez da je išta urađeno”, ocjena koja je izazvala reakcije u regionu, ali i u političkim krugovima BiH.
Uprkos političkim signalima i intenzivnim sastancima, poruka iz Brisela ostaje jasna: EU neće odstupiti od meritornog principa, a napredak država Zapadnog Balkana zavisit će isključivo od njihovih individualnih reformskih kapaciteta i političke volje da ispune postavljene uvjete.