Sjedinjene Američke Države dale su Srbiji rok od tri mjeseca da pronađe novog, neruskog vlasnika za Naftnu industriju Srbije (NIS), čiji su većinski udjeli trenutno u posjedu ruskih kompanija Gazprom Neft i Gazprom. Obje firme se nalaze pod režimom američkih sankcija, što je dovelo do ozbiljnog pritiska na Srbiju da u potpunosti izmijeni vlasničku strukturu ove strateški važne energetske kompanije.
Ministrica rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović-Handanović, potvrdila je da je američko Ministarstvo finansija, odnosno Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), jasno poručio da djelomično preuzimanje ruske imovine nije dovoljno te da se očekuje potpuno povlačenje ruskih vlasnika iz NIS-a. Prema njenim riječima, ograničena tranzicija ili parcijalna promjena vlasništva ne dolazi u obzir, budući da sankcije striktno zahtijevaju eliminisanje ruskog utjecaja u kompaniji.
Ministrica je naglasila da je Srbiji odobreno da vodi pregovore o novoj vlasničkoj strukturi do 13. februara naredne godine. Do isteka tog roka NIS može tražiti partnera ili model preuzimanja, ali je istovremeno upozorila da će u tom periodu, zbog aktivnih sankcija, kompanija i njena rafinerija raditi uz ozbiljna ograničenja. Pojedini procesi mogli bi biti potpuno obustavljeni, što dodatno povećava pritisak da se rješenje pronađe što prije.
Sankcije koje su 8. oktobra 2025. godine konačno stupile na snagu dio su obimnijeg paketa mjera usmjerenih na ruski energetski sektor. Iako je primjena sankcija prema NIS-u prethodno odgađana čak četiri puta, ovoga puta više nije ostavljen prostor za nova prolongiranja. Posljedica toga je niz blokada koje su odmah osjetne — banke u Srbiji i regionu obustavile su obradu NIS-ovih finansijskih transakcija, dok je hrvatski JANAF zaustavio protok sirove nafte prema rafineriji. Procjene stručnjaka ukazuju da bi rafinerija, bez novih isporuka, mogla nastaviti s radom najduže do 25. novembra.
Đedović-Handanović navela je da Srbija, ukoliko ne pronađe inostrukog kupca, može razmotriti i mogućnost da sama preuzme većinski udio u NIS-u. Međutim, predsjednik Aleksandar Vučić javno je izrazio rezervisanost prema toj ideji, ističući da bi nacionalizacija donijela niz dugoročnih finansijskih i političkih izazova. O potencijalnim rješenjima detaljnije će se raspravljati na sjednici Vlade zakazanoj za nedjelju.
Trenutno vlasništvo NIS-a raspoređeno je tako da Gazprom Neft posjeduje 44,9 posto udjela, Gazprom dodatnih 11,3 posto, dok država Srbija drži 29,9 posto. Ostatak pripada malim akcionarima i zaposlenicima. Ovakva struktura, međutim, postala je neodrživa u kontekstu novih međunarodnih sankcija, ostavljajući Srbiju pred jednom od najvažnijih energetskih odluka u posljednjih nekoliko decenija.