Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine nalazi se pod istragom ukrajinskih vlasti zbog sumnje da su učestvovali u ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Ukrajine. Iako je Ukrajina uputila zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć i tražila informacije o njihovim identitetima i mjestu boravka, podaci do danas nisu dostavljeni, a njihova tačna lokacija ostaje nepoznata. Iz Ureda državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrđeno je za Detektor da je riječ o osobama za koje postoje osnovane sumnje o učešću u najtežim zločinima, uključujući zločine koje su, navodno, počinile privatne vojne formacije.
Ukrajinski istražitelji navode da su u februaru 2024. godine nadležnim institucijama BiH dostavili zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, kojim su zatražili informacije o adresama prebivališta dvanaestorice osumnjičenih, kao i njihovo detaljno ispitivanje te kopije ličnih dokumenata. Međutim, prema povratnoj informaciji koju su ukrajinske vlasti dobile u oktobru 2024. godine, Tužilaštvo BiH nije moglo postupiti po zahtjevu jer se ove osobe ne nalaze na adresama na kojima su prijavljene. Time je, kako kažu, dalji napredak istrage usporen, a predistražne radnje ostaju u toku.
Ove osobe, prema ranijim podacima EUROPOL-a, dio su šire grupe od 654 osumnjičenika koji su navodno djelovali u okviru ruskih paravojnih organizacija Wagner i Redut. Osim državljana BiH, na listi se nalaze i državljani Ukrajine, Moldavije, centralnoazijskih država te zemalja Južnog Kavkaza. EUROPOL je ranije naveo da se sumnja da su pripadnici ovih formacija počinili ratne zločine poput seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i civila, te upotrebe zabranjenog oružja.
Tokom operacije provedene u saradnji ukrajinskih, moldavskih i EUROPOL-ovih službi, izvršeno je 70 pretresa u dvije zemlje, pri čemu su pronađene velike količine oružja, municije, vojnih uniformi, obilježja paravojnih jedinica i elektronske opreme. Podaci o 280 stranih boraca dostavljeni su nadležnim državama, uključujući BiH, ali imena dvanaestorice osumnjičenih bosanskohercegovačkih državljana nisu objavljena.
Ukrajinske vlasti ističu da su od početka istrage dokumentovali mjesta regrutacije i obuke, komandne strukture i konkretne primjere ratnih zločina, uključujući pogubljenje civila i napade zabranjenim sredstvima ratovanja. U okviru iste akcije uhapšeno je 11 državljana Ukrajine pod sumnjom za veleizdaju zbog učešća u paravojnim formacijama.
Tužilaštvo BiH je, nakon objave akcije EUROPOL-a, saopćilo da nisu direktno obaviješteni o rezultatima operacije niti o identitetima bh. državljana koji se dovode u vezu sa zločinima u Ukrajini. Naveli su da će se, u saradnji s institucijama EU, nastojati doći do relevantnih podataka i pružiti pomoć partnerskim organima ukoliko se za to ukaže potreba.
Zakon o krivičnom postupku BiH jasno zabranjuje učešće državljana BiH u stranim oružanim sukobima, kao i pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim strukturama. Za ovakva djela propisane su kazne od najmanje tri godine zatvora, dok organizatori, instruktori ili regruteri mogu biti osuđeni na kazne od najmanje pet godina. Do sada je jedini proces u BiH vođen protiv Gavrila Stevića, osumnjičenog za ratovanje u Ukrajini, ali je oslobođen optužbi, dok je Sud BiH donio više presuda u predmetima odlazaka bh. državljana na ratišta u Siriji.