Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu danas je obilježena godišnjica smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i osnivača Stranke demokratske akcije (SDA). Cvijeće su položili članovi porodice, brojne delegacije različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, Oružanih snaga BiH, te članovi i simpatizeri SDA.
Izetbegović je preminuo 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, u 78. godini života, od posljedica zatajenja srca. Njegova smrt izazvala je duboku tugu među građanima Bosne i Hercegovine, ali i širom regiona. Na dan dženaze, više od 100.000 ljudi okupilo se u Sarajevu kako bi mu odalo počast, a među prisutnima su bili i brojni međunarodni zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora, vjerskih zajednica i prijateljskih zemalja.
Život posvećen borbi za slobodu
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Nakon Drugog svjetskog rata završio je Pravni fakultet u Sarajevu, a tokom života bio je angažovan u brojnim intelektualnim i društvenim pokretima. Bio je poznat kao mislilac, autor i borac za ljudska prava, a njegovo najpoznatije djelo “Islamska deklaracija” objavljeno je 1970. godine, što mu je donijelo i političke progone u tadašnjoj Jugoslaviji.
Tokom komunističkog režima dva puta je bio zatvaran zbog svojih ideja i javnog izražavanja vjerskog i političkog uvjerenja. Uprkos pritiscima, Izetbegović je ostao dosljedan u svojim stavovima o demokratiji, ljudskim pravima i pravu naroda Bosne i Hercegovine na slobodu.
Lider u najtežim vremenima
Na početku raspada Jugoslavije, Izetbegović je 1990. godine bio jedan od osnivača i prvi predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), koja je okupljala Bošnjake i sve građane koji su se zalagali za nezavisnost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Godinu kasnije, izabran je za predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i vodio zemlju kroz najteže ratne godine od 1992. do 1995.
Tokom rata, Izetbegović je nastojao održati međunarodnu podršku i voditi pregovore koji su na kraju doveli do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru 1995. godine. Njegov doprinos očuvanju državnosti Bosne i Hercegovine ostavio je dubok trag u savremenoj historiji zemlje.
Nakon rata, Izetbegović se povukao iz aktivne politike 2000. godine, ostavivši iza sebe naslijeđe borca za mir, dijalog i toleranciju. Bio je poznat po svojoj skromnosti i vjeri u moralne vrijednosti, a često je isticao da “snaga naroda ne leži u oružju, nego u njegovoj pravdi i upornosti”.
Naslijeđe koje živi i danas
Danas, više od dvije decenije nakon njegove smrti, Alija Izetbegović ostaje simbol borbe za nezavisnost, pravdu i dostojanstvo Bosne i Hercegovine. Njegove ideje o multietničkoj i demokratskoj državi i dalje su dio političkog i društvenog diskursa u zemlji.
Na obilježavanju godišnjice prisutni su istakli da Izetbegovićev život i djelo predstavljaju trajnu inspiraciju budućim generacijama koje žele graditi Bosnu i Hercegovinu na principima jednakosti, poštovanja i zajedničkog suživota.