Festival „Sidranovi dani“, posvećen životu i stvaralaštvu jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika Abdulaha Sidrana, svečano je otvoren u sarajevskom Brusa bezistanu. Prva festivalska večer obilježena je izložbom fotografija pod nazivom „Sidran – fragmenti iz života“, koju potpisuje renomirani fotograf Milomir Kovačević Strašni. Ova postavka donosi intimne i javne trenutke iz Sidranovog života, stvarajući vizuelni most između umjetnika i njegove publike.
Festival organizuje Fondacija Sidran, a cilj mu je njegovanje uspomene na autora koji je svojim književnim i filmskim djelom ostavio neizbrisiv trag u kulturnom pamćenju Bosne i Hercegovine. Pored izložbi, program uključuje poetske performanse, koncerte, tematske razgovore, projekcije i druge sadržaje koji podsjećaju na širinu Sidranovog stvaralaštva i njegovu neraskidivu vezu sa Sarajevom.
Sjećanje na velikana
Na svečanom otvaranju prisutnima se obratio ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda, naglasivši značaj festivala za očuvanje kulturne baštine i kolektivnog pamćenja. „Sinoć sam imao posebnu čast da otvorim festival ‘Sidranovi dani’, događaj posvećen stvaralaštvu jednog od naših najvažnijih pjesnika, scenarista i svjedoka vremena Abdulaha Sidrana. U ovom gradu koji nosi i bol i ljepotu, gradu koji je Sidran volio i vjerno bilježio u svojim stihovima i scenarijima, okupljamo se da mu kažemo jedno veliko hvala. Da ne zaboravimo ni grad, ni ljude, ni priče koje je ispisivao. Sidran nas je naučio da je riječ najmoćnije oružje pamćenja“, kazao je Magoda.
Njegov govor bio je emotivan podsjetnik da Sidran nije bio samo pisac i scenarista, već i hroničar vremena i ljudi. Njegove riječi i danas imaju snagu da podsjete na ljepotu, ali i na tragediju Sarajeva, te da probude odgovornost prema očuvanju kolektivne memorije.
Kultura pamćenja kao otpor
Ministar je naglasio da Fondacija Sidran ovim festivalom pokazuje kako kultura pamćenja nije puka nostalgija, nego izraz odgovornosti. U vremenu kada zaborav često djeluje kao jednostavnije rješenje, ovakvi događaji postaju oblik otpora. „Ovaj festival ne pripada samo onima koji su Sidrana poznavali. On pripada svima nama koji vjerujemo u snagu riječi i u kulturno pamćenje koje nadilazi vrijeme“, rekao je Magoda, zahvalivši organizatorima i svima koji su dali podršku festivalu.
Poruka o važnosti pamćenja duboko je povezana sa Sidranovim vlastitim stavovima. On je u svojim djelima uvijek insistirao na sjećanju kao načinu da se očuva identitet i spriječi brisanje kolektivnog iskustva. Upravo zato „Sidranovi dani“ imaju dvostruku ulogu – odavanje počasti piscu, ali i reafirmaciju kulture sjećanja kao temelja društva.
Sidranovo djelo i dalje živi
„Naš Sidran, iako fizički više nije s nama, živi kroz nas, kroz svoje stihove, scenarije i kroz Sarajevo koje ga nosi“, poručio je Magoda na kraju obraćanja. Njegove riječi sažimaju suštinu festivala – Sidranovo djelo nastavlja da živi kroz generacije, kroz umjetnost i kroz grad koji je često bio i tema i inspiracija njegovog stvaralaštva.
Festival će se nastaviti narednih dana uz bogat i raznovrstan program: poetske večeri, razgovore o književnosti i filmu, projekcije i muzičke nastupe. Svaki segment je zamišljen kao podsjetnik na širinu i snagu Sidranovog opusa, ali i na univerzalne poruke koje je ostavio.
Na ovaj način, Sarajevo i njegovi građani još jednom pokazuju da umjetnici ne umiru onog trenutka kada fizički odu, već onda kada ih se zaboravi. A Sidran, zahvaljujući riječima i sjećanjima, živi i dalje – u kulturi, u gradu i u ljudima koji ga pamte.