Današnje blokade kamiona širom BiH nisu samo saobraćajna prepreka – one su pokazatelj dubokih slabosti u sistemu. Prevoznici, suočeni s birokratijom, dugim čekanjima na granicama i neispunjenim obećanjima, odlučili su zaustaviti tok robe i jasno poručiti da ovako dalje ne može. Njihova odluka nije hir, već nužnost da se skrene pažnja na realne probleme, a vozače u tome treba razumjeti i podržati, jer oni su ti koji iznose najveći teret na svojim leđima.
Kamioni koji satima stoje na granicama i magistralama ne znače samo gubitke u ekonomiji, već i dodatne emisije štetnih gasova. To je suprotno trendovima u Evropi, gdje se sve više radi na bržim, digitalizovanim procedurama i smanjenju ugljičnog otiska transporta. S druge strane, vozači – ljudi bez kojih trgovina i industrija ne mogu funkcionisati – već dugo upozoravaju na neuređenost sistema i osjećaj zapostavljenosti. Njihova borba je i borba za sve građane, jer bez stabilnog transporta nema ni stabilne ekonomije.
Najkritičniji dio priče tiče se institucija. Prevoznici godinama ponavljaju iste zahtjeve, a izostanak konkretnih poteza stvorio je nepovjerenje. U suštini, upravo se ovdje dotičemo i principa dobrog upravljanja – transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti – što je dio savremenih standarda kojima BiH, želi li napredovati, mora težiti. Dok vlasti šute, vozači glasno govore na ulicama, a društvo bi ih trebalo saslušati, jer oni ne traže privilegije, već osnovne uslove da mogu raditi svoj posao.
Ako se situacija posmatra i kroz prizmu ESG principa, jasno je da BiH kasni u usklađivanju s praksama koje povezuju ekologiju, društvenu odgovornost i institucionalnu stabilnost. Današnja blokada nije samo borba vozača za trošarine i manje čekanja – to je i podsjetnik da bez modernizacije i održivog pristupa, cijela privreda ostaje taoc neefikasnog sistema. Zbog toga je podrška vozačima u ovom trenutku od presudne važnosti, jer njihova borba ujedno znači i borbu za zdraviji sistem, pravednije društvo i sigurniju budućnost.