Pravomoćna presuda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku bila je tema analize američkog CNN-a, gdje je opisan kao “čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina.”

Prema tekstu, kada su bosanske izborne vlasti Miloradu Dodiku oduzele funkciju predsjednika entiteta s većinskim srpskim stanovništvom – Republike Srpske – on se trudio pokazati kako ga to ne pogađa. Umjesto toga, nacionalista poznat po negiranju genocida suprotstavio se institucijama koje ga žele smijeniti, pitajući se što bi se dogodilo ako jednostavno odbije poslušati. CNN piše kako bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla saznati odgovor na to pitanje.

U nastavku ga opisuju kao “ključnog Putinovog saveznika” i podsjećaju da je na vlasti ili blizu nje od 2006. godine. Dodik, koji već godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske od BiH i “ponovnim ujedinjenjem” sa Srbijom, u februaru je osuđen zbog nepoštivanja naloga visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prošle sedmice, apelacioni sud potvrdio mu je kaznu od godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija. Iako je zatvor izbjegao plaćanjem novčane kazne, Centralna izborna komisija BiH odlučila je primijeniti zakon prema kojem funkcioner osuđen na više od šest mjeseci zatvora automatski gubi dužnost.

CNN navodi da je nakon dvadeset godina osporavanja državnih institucija, ohrabren podrškom neliberalnih saveznika i slabom reakcijom EU-a, Dodik krenuo u otvoreni sukob s državom. Mnoge je, međutim, iznenadila brzina kojom je počela primjena sudske odluke.

Među sagovornicima CNN-a je i članica britanskog Doma lordova Arminka Helić, koja ističe da je Dodik od 2006. sustavno oslabljivao državne institucije, a vjerovatno nije očekivao da bi mu neko mogao ozbiljno ugroziti poziciju.

U analizi se prenosi i stav Ambasade Rusije u BiH, koja je u saopćenju upozorila na mogućnost raspada države zbog ovog slučaja. CNN podsjeća i na Dodikov dolazak na vlast, kada su ga Zapad i SAD smatrali nadom za stabilnost poslije ratova 1990-ih, a Madeleine Albright ga nazvala “daškom svježeg zraka.” Međutim, s vremenom se pretvorio u nepokajanog nacionalistu, koji negira genocid u Srebrenici i redovno posjećuje Putina u Moskvi.

Godinama je napadao strukture Dejtonskog sporazuma, otežavao rad državnih institucija i prijetio otcjepljenjem RS-a. Schmidt je postao njegov glavni protivnik, a Dodik ga opisuje kao teret Republici Srpskoj, tvrdeći da njegova ovlaštenja krše volju srpskih birača. Podršku mu daju i pojedini evropski lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbána, koji slučaj vidi kao pokušaj uklanjanja Dodika zbog protivljenja “globalističkoj agendi elite.”

Sličan stav iznio je i srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, nazvavši proces protiv Dodika “lovom na vještice” i optužujući Schmidta za “nedemokratske metode.”

Adi Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost ocijenio je da je Dodikovo fokusiranje na Schmidta “pametna strategija,” budući da visokog predstavnika opisuje kao političara s gotovo apsolutnom moći. CNN podsjeća da je Dodik više puta pokušao privući pažnju administracije Donalda Trumpa, predstavljajući sebe kao žrtvu u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Politički analitičar Jasmin Mujanović smatra da će bosanske i evropske vlasti biti na velikom ispitu ako Dodik pokuša ostati na vlasti. Prema njegovim riječima, EU bi time pokazala vlastitu nemoć u odnosu na globalne sile poput Kine ili Rusije. Iako Dodik prijeti ignoriranjem presude, Mujanović navodi da mu podrška među glasačima slabi.

Na kraju, CNN prenosi i izjavu lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji drži da bi potpuno uklanjanje Dodika s funkcije okončalo “stalnu političku krizu” u BiH i omogućilo institucijama da gone odgovorne za kriminal i korupciju, prenosi Klix.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW