Prema informacijama, federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac danas bi trebao dati saglasnost Upravnom odboru Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) da imenuje dr. Alena Pilava za generalnog direktora ove ključne zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini. Ovaj potez mogao bi označiti kraj dvogodišnje institucionalne krize oko imenovanja čelne osobe najveće bolnice u zemlji.
Dvije godine neizvjesnosti i pravne zavrzlame
Imenovanje generalnog direktora KCUS-a preraslo je u pravno-političku trakavicu koja traje gotovo dvije godine. Proces je bio ispunjen brojnim komplikacijama, proceduralnim preprekama i političkim pritiscima. Situacija je dodatno eskalirala kada federalni ministar zdravstva nije dao saglasnost na imenovanje prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića, iako je on bio prvorangirani kandidat na konkursu za ovu funkciju.
Rimac je tada odbio dati saglasnost uz obrazloženje da Gavrankapetanović „ne ispunjava sve uvjete“ i da mu nedostaje dio tražene dokumentacije. Ova odluka izazvala je brojne reakcije u javnosti, uključujući i tvrdnje o političkoj pozadini njegovog odbijanja.
Alen Pilav kao drugorangirani kandidat
Nakon odbijanja prvog kandidata, Upravni odbor KCUS-a odlučio se za drugorangiranog – dr. Alena Pilava, kojeg je predložio za generalnog direktora prije dvije sedmice. Pilav je prethodno već obavljao funkciju v.d. direktora ustanove, i to nakon smjene kontroverzne bivše direktorice dr. Sebije Izetbegović. Na toj funkciji je proveo šest mjeseci, tokom kojih je – prema mišljenju dijela stručne i šire javnosti – stabilizirao funkcionisanje KCUS-a.
Rimac, koji je ranije imao zamjerke na dokumentaciju Gavrankapetanovića, sada, prema izvorima Raporta, ne vidi prepreke u imenovanju Pilava, što znači da bi Upravni odbor konačno mogao formalno potvrditi njegovo imenovanje.
Politički kontekst i značaj odluke
KCUS nije samo najveća bolnica u državi, već i simbol zdravstvenog sistema Federacije BiH. Kontroverze u vezi s njegovim upravljanjem reflektuju dublje političke borbe unutar entitetskih i državnih struktura vlasti. Posebno je važno napomenuti da je pitanje imenovanja generalnog direktora bilo često predmet političkih prepucavanja, između stranaka u vladajućoj koaliciji i unutar zdravstvenog sektora, koji je duboko podijeljen po stranačkim linijama.
Odluka ministra Rimca da da saglasnost za imenovanje Pilava mogla bi se tumačiti i kao pokušaj izlaska iz višemjesečne blokade koja je ozbiljno ugrožavala operativnost KCUS-a i dodatno narušavala povjerenje građana u zdravstveni sistem.
Očekivanja i naredni koraci
Ukoliko se danas zaista potvrdi saglasnost, očekuje se da Upravni odbor brzo zakaže sjednicu na kojoj bi formalizovao imenovanje Pilava. Time bi, barem formalno, bila završena višemjesečna i višegodišnja saga. Pilava sada očekuje izazovan zadatak – vraćanje povjerenja u rad ustanove, stabilizacija kadrovskih i organizacijskih prilika te jačanje uloge KCUS-a kao vodeće medicinske institucije u zemlji.
Iako ovaj čin ne rješava sve probleme koji opterećuju zdravstvo u BiH, predstavlja značajan korak ka institucionalnoj stabilnosti i profesionalizaciji upravljanja zdravstvenim ustanovama.