Kristijan Šmit: “Prestani pričati, počnite raditi – BiH ne može sebi priuštiti stagnaciju”
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), ponovno se našao u središtu pažnje domaće i međunarodne javnosti nakon što je aktivirao bonska ovlaštenja kako bi deblokirao budžet BiH i omogućio isplatu višegodišnjeg duga firmi “Viaduct”. Ova odluka izazvala je burne reakcije – od podrške međunarodne zajednice i dijela domaćih političkih aktera, do kritika iz entiteta Republike Srpske, posebno iz kabineta Milorada Dodika. U intervjuu za “Dnevni avaz”, Šmit otvoreno govori o razlozima koji su ga natjerali na ovaj potez, ali i o široj slici političke i institucionalne krize u BiH.
“Tri godine obećanja bez rezultata”
Na pitanje osjeća li frustraciju jer mora koristiti bonska ovlaštenja za, kako mnogi kažu, tehnička pitanja, Šmit ne krije razočaranje.
– Tri godine slušam obećanja o reformama, naročito u vezi s izbornim integritetom, a konkretno nije urađeno ništa. Budžet je blokiran, institucije su zakočene, a političari se bave međusobnim optužbama. Zato sam odlučio da prvo deblokiramo budžet – jer bez toga nema ni priprema za izbore 2026. godine – ističe Šmit.
Dodaje kako ne želi da se ponovi situacija iz prošlih izbornih ciklusa, kada su rezultati kasnili, a povjerenje građana u izborni proces bilo ozbiljno narušeno.
– Ovo nije pitanje politike već tehničkog kapaciteta i vladavine prava. Implementacijom tehnologije skeniranja listića i verifikacije putem otiska prsta značajno ćemo smanjiti prostor za manipulaciju. Ne radi se o potpunom elektronskom glasanju, već o unapređenju procesa, što bi svi trebali podržati – dodaje.
“Zašto RS nije ranije postavila pitanje Viaducta?”
Kritike ministra finansija BiH Srđana Amidžića da bi isplata firmi “Viaduct”, registrovanoj na Kanalskim ostrvima, bila protuzakonita, Šmit dočekuje s dozom ironije.
– Ova arbitraža traje 15 godina. Presuda je donesena 2021. u Vašingtonu i BiH je obavezna da plati. Kada omogućim da dug bude isplaćen iz sredstava koja pripadaju RS – jer je upravo RS odgovorna za dug – nailazim na nove prepreke. Ako neko sumnja u zakonitost, neka to istraži. Ali gdje su tada bili pravni timovi RS koji su propustili da reaguju kad je presuda donesena? – pita Šmit.
On naglašava da neplaćanje međunarodnih obaveza šalje lošu poruku investitorima i ugrožava kredibilitet cijele države.
“Neću otići dok ne ispunim mandat”
Na pitanje o sve glasnijim špekulacijama da bi mogao napustiti poziciju visokog predstavnika do kraja godine, Šmit odgovara jasno:
– Mandat mi još traje. Nisam dobio nikakve zvanične najave o smjeni, niti me to posebno brine. Fokusiran sam na reformski proces i približavanje BiH Evropskoj uniji. Ako u tome mogu pomoći – ostat ću dokle god je potrebno – poručuje.
Iako ne želi spekulirati o budućnosti, Šmit ostavlja otvorena vrata za ostanak do 2026., godine u kojoj su zakazani naredni opći izbori.
– Fer i pošteni izbori su prioritet. Ako za to bude potrebna međunarodna podrška – tu sam – dodaje.
“Bonska ovlaštenja nisu cilj, već sredstvo”
Upitan planira li nove intervencije u vezi s Izbornim zakonom, posebno s obzirom na neprovođenje presude Sejdić-Finci i zahtjeve HDZ-a za drugačiji izbor članova Predsjedništva BiH, Šmit kaže da trenutno ne planira nove odluke, ali da je svjestan nužnosti promjena.
– Rješenja se moraju naći kroz dijalog unutar BiH. Međunarodna zajednica, uključujući i EU, spremna je pomoći, ali inicijativa mora doći iznutra. Ustavne izmjene su složene, ali neophodne ako želimo uskladiti zakonodavstvo s evropskim standardima – naglašava.
“Evropski novac nije poklon za nerad”
BiH je već izgubila više od 100 miliona eura iz Plana rasta EU zbog kašnjenja u ispunjavanju reformskih obaveza. Šmit upozorava da slijedi novi rok – 30. septembar – i da bi nova odgoda mogla imati ozbiljne posljedice.
– Ovo je posljednje upozorenje. Komisija je spremna da isplati sredstva, ali ne želi da nagrađuje nerad i opstrukcije. Ako se reformski paket ne usvoji, BiH će ne samo izgubiti novac, već i povjerenje država članica EU – zaključuje visoki predstavnik.
Njegova poruka je jasna: manje priče, više rada. Jer BiH više nema luksuz da gubi vrijeme.
Prenosi Avaz