Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) nalazi se u fokusu javnosti zbog sve izraženijih problema u radu, nedostatka transparentnosti i pokušaja da se izbjegne nadležnost državnih institucija. BHANSA je jedina državna institucija koja nikada nije dostavila izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole Ministarstvu finansija i trezora BiH, iako je to zakonska obaveza svih institucija.
Privatna revizija umjesto državne kontrole
Za razliku od ostalih državnih tijela, BHANSA ne podliježe kontroli Ureda za reviziju institucija BiH, već koristi privatnu revizorsku kuću iz Mostara. Revizorski izvještaji koje ta kuća sačinjava ne sadrže podatke o sumnjivim troškovima, detaljima o platama, niti negativnim pojavama, što je u oštrom kontrastu s praksom državnih revizora.
Prema podacima iz izvještaja, samo za tri člana Uprave BHANSA-e, uključujući direktora Davorina Primorca, godišnje se izdvaja više od 574.000 KM bruto plata, uz dodatnih 107.000 KM na ime naknada. To znači da su članovi Uprave u prosjeku primali više od 18.000 KM mjesečno bruto.
Problematična pravna pozicija
BHANSA tvrdi da se na nju ne odnose odredbe Zakona o finansiranju institucija BiH, pozivajući se na to da ne koristi sredstva direktno iz budžeta, iako ostvaruje prihode od državnih dobara – kontrole zračnog prometa u BiH. U izvještaju Ministarstva finansija navodi se da bi, s obzirom na visinu budžeta BHANSA-e, bilo korisno da Agencija ipak uspostavi sistem unutrašnje kontrole.
Pad prihoda i dobiti, pokušaji izmjene zakona
U 2024. godini BHANSA je ostvarila prihode od 79,2 miliona KM, što je pad u odnosu na 83,9 miliona u 2023. Istovremeno, rashodi su povećani na 77 miliona, dok je dobit pala na samo 1,9 miliona KM, u poređenju s 12 miliona KM godinu ranije.
Uprkos padu dobiti, postoji inicijativa da se direktoru Davorinu Primorcu omogući neograničen broj mandata, iako mu drugi mandat ističe ove godine. Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto više puta je pokušao u parlamentarnu proceduru uputiti izmjene Zakona o BHANSA-i u tom pravcu, iako je prethodni pokušaj već odbijen.
Nestanak novca, bolovanja i sindikalne optužbe
Dodatnu sumnju u rad Agencije izaziva i činjenica da se još prije 10 godina iz BHANSA-e izgubilo oko 400.000 KM. Tek u aprilu ove godine bivši blagajnik Dejan Pudar osuđen je na pet godina zatvora zbog pronevjere 272.000 KM, koje je prisvajao krivotvorenjem dokumenata.
Primorac je nedavno pisao Vijeću ministara i požalio se na veliki broj kontrolora na bolovanju, dovodeći u pitanje njihovu opravdanost. Uslijedio je odgovor Sindikata BHANSA-e, koji je optužio Upravu za sve probleme u Agenciji.
Vrijeme za ozbiljnu parlamentarnu kontrolu
S obzirom na izostanak transparentnosti, enormne troškove, izbjegavanje državne kontrole i pokušaje izmjena zakona radi ostanka direktora na funkciji, sve je jasnije da je vrijeme da se Vijeće ministara i Parlament BiH ozbiljno pozabave stanjem u BHANSA-i. Iako se Agencija formalno predstavlja kao samostalna, njen rad ima direktan utjecaj na državne financije i javni interes.