Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nedavno je uspješno obavljena transplantacija bubrega, pri čemu je punica donirala organ svom zetu.
„Oboje su u dobrom stanju. Punica je već napustila bolnicu, a zet će uskoro biti otpušten“, izjavio je za N1 dr. Damir Rebić, nefrolog s KCUS-a.
Ova transplantacija je prva ovakve vrste u Bosni i Hercegovini – punica je donirala bubreg zetu. Prije nekoliko mjeseci zabilježen je sličan slučaj, kada je svekar dao bubreg svojoj snahi.
„Svaka transplantacija nosi emotivnu dimenziju, ali ovakvi primjeri nesrodnih donacija dodatno svjedoče o snazi ljudske plemenitosti“, naglašava Rebić.
KCUS trenutno prednjači u broju urađenih transplantacija u zemlji, a već naredne sedmice planirana je još jedna – takozvana preemptivna transplantacija. U ovom slučaju, majka će donirati bubreg svom sinu prije nego što krene na dijalizu.
„Pacijent je spreman. Nismo gubili vrijeme. Proći će bez iskustva dijalize i nastaviti život bez prekida“, objasnio je dr. Rebić.
Od početka 2025. godine, u KCUS-u je izvedeno devet transplantacija. U cijeloj prošloj godini ih je bilo 17, uključujući osam sa preminulih donora – tzv. kadaverične transplantacije. Ove godine, nijedna transplantacija iz kadaveričnih izvora još nije izvršena.
„Bez donacija od preminulih osoba, sistem ne može funkcionisati dugoročno. Potrebna je stabilna mreža u kojoj nijedna karika ne smije zakazati“, upozorava Rebić.
Iako u BiH postoji federalna lista čekanja na transplantaciju sa 217 osoba, Rebić tvrdi da stvarni broj potencijalnih kandidata daleko premašuje tu cifru:
„U zemlji imamo oko 2.700 osoba na dijalizi. Najmanje 600 do 700 njih ispunjava sve medicinske kriterije za transplantaciju. Liste jednostavno nisu ažurirane.“
Zbog toga pacijenti često odlaze na transplantaciju u inostranstvo – najčešće u Tursku, Hrvatsku ili Njemačku – kada zahvati nisu mogući u BiH zbog medicinskih komplikacija ili nedostatka resursa.
U BiH donatorska kartica još uvijek nema zakonsku snagu, pa porodica preminulog uvijek mora dati saglasnost za donaciju.
„Ipak, donatorska kartica ima važnu simboličku vrijednost – pokazuje porodici da je pokojnik imao želju da daruje organe“, kaže Rebić.
U državama poput Hrvatske i Španije svi građani se smatraju potencijalnim donorima osim ako se nisu izričito usprotivili za života.
Rebić naglašava da je Bosni i Hercegovini hitno potrebna ozbiljna kampanja za podizanje svijesti o darivanju organa:
„Imamo podršku svih vjerskih zajednica. I s religijskog aspekta, darivanje organa je čin milosrđa i dobra. Statistički, veća je vjerovatnoća da ćemo nekad trebati organ nego da ćemo ga moći darovati.“
U Tuzli, nekadašnjem lideru transplantacione medicine, u prvih šest mjeseci ove godine izvedene su samo tri transplantacije. Glavni razlog je nedostatak kvalifikovanog osoblja. U Republici Srpskoj transplantacije trenutno nisu u praksi, ali postoje planovi za njihovo ponovno pokretanje.
„Ako ispadne samo jedna karika, čitav sistem se urušava. Danas se suočavamo s odlaskom stručnjaka, tromošću sistema i manjkom posvećenosti“, zaključuje Rebić.
Na pitanje kako očuvati bubrežno zdravlje, dr. Rebić kratko odgovara:
„Voda. Redovna hidratacija je ključna. Bubrezi ne pokazuju simptome dok nije prekasno. Preventivni pregledi mogu spasiti život.“
U saradnji s Federalnim zavodom za javno zdravstvo, Udruženje nefrologa uskoro pokreće nacionalni program za prevenciju hronične bubrežne bolesti, prenosi Crna Hronika.