Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. marta prošle godine Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koji je počinjen 1995. godine.
Rezoluciju je podržalo 84 država, 19 je bilo protiv, dok se 68 zemalja odlučilo na suzdržanost.
Osnovne odredbe dokumenta obuhvaćene su u sedam tačaka. One predviđaju, između ostalog, formalno obilježavanje 11. jula, jasno i nedvosmisleno osuđivanje negiranja genocida i ratnih zločinaca, kao i pokretanje edukativnog programa “Genocid u Srebrenici i UN”, u kontekstu priprema za obilježavanje 30 godina od zločina. Uz to, sve članice UN-a se pozivaju da kroz obrazovanje i javne kampanje podignu svijest o počinjenom genocidu.
Povodom obilježavanja tri decenije od zločina, šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Alija Kožljak, istakao je kako ova Rezolucija predstavlja jednu od ključnih diplomatskih pobjeda Bosne i Hercegovine u ovom stoljeću.
Govoreći o globalnim aktivnostima u vezi s obilježavanjem godišnjice, Kožljak se osvrnuo i na proces implementacije Rezolucije putem obrazovnih sistema u različitim zemljama svijeta.
“Ništa ne može ublažiti patnju majki i hiljada drugih žrtava genocida. Njihova borba traje već 30 godina. Ipak, činjenica da je upravo pred ovu važnu godišnjicu Rezolucija o Srebrenici usvojena, daje nadu da se put istine i pravde nastavlja. Kao što je naglasio član Predsjedništva BiH koji je inicirao i vodio aktivnosti u vezi s rezolucijom – njen usvajanje je historijski trenutak za BiH i Ujedinjene nacije”, rekao je Kožljak za Klix.ba.
Dodao je i da je ova diplomatska pobjeda ostvarena uprkos izuzetno složenom globalnom okruženju.
“Predsjedavajući Predsjedništva BiH, dr. Bećirović, uložio je ozbiljan trud u pripreme i okupio tim stručnjaka za ovaj zadatak. U ključnim fazama uključeni su i drugi važni akteri kako bi se osiguralo da Rezolucija bude usvojena. Ogromnu ulogu imale su majke Srebrenice, Memorijalni centar, kao i pojedinci poput Munire Subašić, Kade Hotić, Murata Tahirovića, Emira Suljagića i mnogih drugih”, kazao je Kožljak, posebno ističući značaj činjenice da će ove godine Ujedinjene nacije prvi put službeno obilježiti ovaj dan u svom sjedištu u New Yorku.
Takođe, naglasio je da će brojne zemlje – uključujući SAD, Australiju, Njemačku, Hrvatsku i mnoge druge – obilježiti 11. juli u svojim lokalnim i nacionalnim institucijama, uključujući i parlamente.
“Rezolucija usvojena u Generalnoj skupštini UN-a predstavlja zvaničan međunarodni dokument i sve države članice bi je trebale prihvatiti bez rezerve, kao i presude najviših međunarodnih sudova. UN, kao organizacija koja okuplja sve članice, pozvat će sve svoje misije da učestvuju u događajima u sjedištu, ali i širom svijeta, gdje će brojni gradovi i države obilježiti ovaj datum”, dodao je Kožljak.
Pojasnio je i da su već prisustvovali nekim od događaja, uključujući i “Remembering Srebrenica UK” u Londonu, koji je organizovala britanska vlada i gdje je prisustvovalo 2.000 ljudi, uključujući i najviše državne zvaničnike.
“Jasno je da usvajanje ove Rezolucije ima snažan međunarodni uticaj i da će biti prihvaćena širom demokratskog svijeta kao univerzalna civilizacijska vrijednost”, rekao je.
Istakao je i da je implementacija Rezolucije započela prije njenog zvaničnog usvajanja, ali da će njena puna primjena trajati godinama.
“Zemlje koje su bile suzdržane u glasanju su, u skladu s pravilima UN-a, faktički podržale dokument, što potvrđuju i organizacijom različitih komemorativnih aktivnosti. Ne bih navodio konkretne države, ali izvještaji u narednim danima će to jasno pokazati – stotine zemalja će na mnogim lokacijama obilježiti ovaj datum. Već sada imamo potvrdu da će više od stotinu predstavnika misija učestvovati u raznim događajima. Veliku ulogu u širenju svijesti ima i dijaspora iz BiH, koja putem globalne mreže aktivno doprinosi obrazovanju i implementaciji Rezolucije”, istakao je.
Napomenuo je da je na unutrašnjem planu član Predsjedništva BiH Denis Bećirović osnovao poseban odbor za provođenje ove Rezolucije, koji već godinu dana radi na tom zadatku. Paralelno, i na međunarodnom planu, BiH kroz saradnju s partnerskim državama radi na integraciji tema genocida i njegove prevencije u obrazovne sisteme.
Kožljak je naveo kako je implementacija u obrazovanju već započela u brojnim zemljama – među njima su Kanada, Njemačka, Austrija, Holandija, Australija, Turska, Indonezija i druge.
“Rezultati glasanja pokazuju da je Bosna i Hercegovina imala podršku čitavog demokratskog svijeta, dok su uz Srbiju ostale tek malobrojne zemlje poput Sjeverne Koreje, Bjelorusije i Rusije. Član Predsjedništva Denis Bećirović i njegov tim su raspolagali s mnogo manje resursa od onih kojima su na raspolaganju raspolagali Vučić i njegovi saradnici koji su se protivili usvajanju Rezolucije. Vučićevo ponašanje u Generalnoj skupštini UN-a jasno pokazuje koliko ovaj ishod vidi kao lični i politički poraz”, pojasnio je Kožljak.
Na kraju, dodao je i da će obrazovanje djece o genocidu u Srebrenici biti integrisano kroz planove i programe, ali u skladu s nacionalnim ciklusima izmjene kurikuluma.
“Usvajanje nastavnih programa u mnogim zemljama nije godišnja praksa, već se dešava u određenim vremenskim intervalima. One zemlje koje su već uključile ovu temu u obrazovni sistem, to su učinile putem amandmana ili dodatnih kurseva, dok su neke otišle korak dalje i uvele poseban predmet koji se bavi izučavanjem genocida u Srebrenici”, zaključio je Kožljak.