Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića. Optužnica je dostavljena Sudu BiH na potvrđivanje, ali postoji mogućnost da će Sud nakon toga proglasiti nenadležnost i predmet preusmjeriti na nivo federalnog pravosuđa.
Optužbe protiv Ranka Debeveca
Ranko Debevec, suspendovani predsjednik Suda BiH, suočava se s najmanje četiri tačke optužnice koje uključuju krivična djela: zloupotreba položaja i ovlasti, primanje dara i drugih oblika koristi, te povredu ravnopravnosti spolova. Prema Tužilaštvu BiH, Debevec je od Zdravka Mamića, bivšeg prvog čovjeka zagrebačkog Dinama, primio skupocjeni sat kao nagradu što bh. pravosuđe nije odlučilo o njegovom izručenju Hrvatskoj. Sat je, prema optužnici, Debevecu uručio biznismen Ljiljanko Palac, koji je zajedno s Mamićem priznao ovaj postupak. Međutim, sat nije pronađen tokom pretresa Debevecovog stana.
Pored toga, Tužilaštvo Debevecu stavlja na teret da je od hercegovačke firme “Kramar” dobio automobil marke Volkswagen Polo. Navodi se da je kompanija, ponovo preko Palca, dobila sudsku presudu koja joj je omogućila povoljniji uvoz automobila u BiH. U zamjenu za to, treća osoba povezana s Debevecem je navodno primila pomenuti automobil kao mito.
Također, Debevec je optužen za krivično djelo „povreda ravnopravnosti spolova“. Tužilaštvo navodi da je duži vremenski period proganjao službenicu Suda BiH jer nije pristala na intimnu vezu s njim. Ovakvo ponašanje okarakterisano je kao oblik zlostavljanja na radnom mjestu i zloupotrebe službene pozicije.
Nezakonito prisluškivanje u saradnji s OSA-om
Jedna od najozbiljnijih tačaka optužnice odnosi se na saradnju Debeveca i tadašnjeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića u vezi s nelegalnim prisluškivanjem telefona unutar Suda BiH. Tužilaštvo tvrdi da su njih dvojica dogovorili prisluškivanje ukupno četiri broja – dva telefonska broja koja su koristile sudije tokom dežura u Sudu BiH, te još dva broja u Tužilaštvu BiH. Riječ je o brojevima koji su se koristili za izdavanje naredbi za pretrese i određivanje pritvora, što dodatno pojačava ozbiljnost optužbi.
Prema Zakonu o OSA-i, upravo predsjednik Suda BiH potpisuje naredbe za prisluškivanje. Tužilaštvo tvrdi da su Debevec i Mehmedagić iskoristili ovaj mehanizam kako bi sebi obezbijedili informacije o internim pravosudnim procedurama.
Dodatne optužbe protiv Osmana Mehmedagića
Osim zajedničkog djelovanja s Debevecem, Mehmedagić se tereti i za zloupotrebu položaja kroz izdavanje počasnih iskaznica OSA-e. Prema optužnici, takve iskaznice su nezakonito dodijeljene Denisu Stojniću, ugostitelju s kriminalnim dosjeom, bivšem sekretaru Ministarstva vanjskih poslova Adiju Hadžikapetanoviću, te Erduanu Kafedžiću, direktoru Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo. Izdavanje ovih dokumenata osiguravalo je ovim osobama određene povlastice i pristup povjerljivim prostorima, što je predstavljalo direktnu zloupotrebu sigurnosnog sistema BiH.
Moguće posljedice i dalji pravosudni tok
Iako je optužnica formalno predana Sudu BiH, postoji očekivanje da će se Sud nakon potvrđivanja proglasiti nenadležnim, što bi moglo znatno usporiti ili izmijeniti tok procesa. Ovaj slučaj već izaziva veliku pažnju javnosti i političke scene u BiH, budući da obuhvata visoke pravosudne i sigurnosne zvaničnike, a implicira i međunarodni kontekst kroz umiješanost Zdravka Mamića.
U narednim danima bit će poznato da li će Sud BiH potvrditi optužnicu i zadržati nadležnost, te kako će se dalje razvijati ovaj potencijalno najvažniji pravosudni proces u posljednjoj deceniji u Bosni i Hercegovini.