Christian Schmidt za Jerusalem Post: Religija u BiH nema presudan utjecaj, a muslimani se ovdje osjećaju kao Evropljani
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, dao je intervju izraelskom Jerusalem Postu, gdje je govorio o nizu tema koje se tiču međureligijskih odnosa, percepcije muslimana u BiH, ali i otkazivanja Evropske konferencije rabina (CER), koja je prvobitno bila planirana da se održi u Sarajevu.
Schmidt je objasnio kako je upravo on predložio da se konferencija održi u glavnom gradu BiH, zbog njegove bogate historije u kojoj su različite vjerske zajednice živjele zajedno u miru. Kako kaže, to je smatrao savršenim kontekstom za promicanje međureligijskog dijaloga.
– Sarajevo ima dugu tradiciju suživota i zato sam predložio da CER razmotri mogućnost da se skup održi baš ovdje. Nažalost, došlo je do otkazivanja. Iako nisam imao sve sigurnosne informacije, nisam čuo ni od jedne relevantne institucije da postoji konkretna prijetnja rabinima ili njihovom prisustvu – rekao je Schmidt, dodavši kako razumije oprez organizatora, ali izražava žaljenje zbog njihove odluke.
Osvrnuo se i na izjavu ministra Adnana Delića, koju su organizatori naveli kao jedan od razloga otkazivanja, naglašavajući kako, prema njegovom mišljenju, u Sarajevu nema izraženog antisemitizma.
– Bio sam siguran da konferencija neće izazvati probleme, posebno jer imamo podršku Reisu-l-uleme i općenito pozitivan međuvjerski duh. U posljednje dvije godine u Sarajevu nismo imali ozbiljne incidente usmjerene protiv Jevreja ili Izraela, što nije slučaj u mnogim velikim evropskim gradovima – istakao je Schmidt.
Na pitanje novinara o tome da li u njegovom pristupu ima političkog kalkulisanja, odgovorio je da njegova izjava o međuvjerskoj koegzistenciji u Titovo vrijeme nije bila idealizacija komunizma, već isticanje činjenice da su ljudi tada živjeli zajedno, bez obzira na vjeru.
– Ne tvrdim da je to bilo savršeno doba, ali prema brojnim svjedočanstvima, tada je postojala funkcionalna koegzistencija. I danas smatram da je međureligijski suživot moguć. Ljudi u BiH su u velikoj mjeri sekularni. Muslimani ovdje sebe vide kao Evropljane – naglasio je.
Govoreći o posljedicama rata, Schmidt je istakao da je rat ostavio duboke podjele, naročito između Bošnjaka i Srba, te da danas u nekim dijelovima zemlje imamo i do 85% muslimanskog stanovništva, dok ostalih zajednica ima znatno manje.
– Nekada je snaga ovog prostora bila u tome što su ljudi različitih vjera živjeli zajedno. Sada postoji realna opasnost da se ta raznolikost izgubi – rekao je.
Dotaknuo se i uloge međunarodne zajednice u obnovi zemlje, rekavši da su neki rezultati postignuti, posebno kroz rad nevladinih organizacija, ali da ključna pitanja još uvijek nisu riješena.
– Na primjer, obrazovni sistem je i dalje podijeljen – Hrvati, Bošnjaci i Srbi uče po različitim nastavnim planovima. To je neuspjeh svih – i međunarodne zajednice, i lokalnih vlasti – ocijenio je.
Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina centar za djelovanje Muslimanskog bratstva, Schmidt je jasno rekao da se s tim ne slaže.
– Iako su muslimani većina, religija nema ogroman utjecaj na društvo. Da, neki hoteli ne služe alkohol, ali to je izuzetak, ne pravilo. Religija je možda vidljivija ljeti, kad dolaze turisti iz zemalja poput Saudijske Arabije i Katara. Ali to ne mijenja osnovni karakter ovog društva – objasnio je.
Na kraju, osvrnuo se i na pitanje odnosa BiH s Iranom, rekavši da, iako u regiji ima političkih komplikacija, povezanost s Iranom sigurno nije među glavnim izazovima.
– Ako išta znaju, znaju da s Iranom ne treba previše zatezati – zaključio je Schmidt.