Sud Bosne i Hercegovine je 26. februara 2025. godine donio prvostepenu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Također, izrečena mu je mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, počevši od dana pravosnažnosti presude.
U intervjuu za podcast “Direktno sa Vildanom Selimbegović”, profesor ustavnog prava i bivši sudija Okružnog suda u Banjoj Luci, Milan Blagojević, analizirao je ovu presudu i ponašanje Milorada Dodika nakon nje. Blagojević je istakao da je Dodikovo ponašanje kontradiktorno u odnosu na njegove ranije stavove i postupke od 2003. godine. Naveo je i da je Dodikova izjava da se neće žaliti na presudu u suprotnosti s najavama njegovih advokata da će uložiti žalbu.
Blagojević je izrazio uvjerenje da će žalba biti podnesena, jer je to standardna procedura u ovakvim slučajevima. Također je kritikovao Sud Bosne i Hercegovine zbog odgađanja glavnog pretresa zbog službenih putovanja optuženog, što je, prema njegovom mišljenju, nepotrebno produžilo trajanje postupka.
Nakon izricanja presude, Dodik je na javnom mitingu izjavio da je očekivao oslobađajuću presudu i da je za to plaćao, te da sada očekuje povrat novca. Blagojević je komentarisao ovu izjavu, ističući da bi nadležni tužilac trebao istražiti ove navode i poduzeti odgovarajuće mjere.
Što se tiče oslobađajuće presude za Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske, Blagojević je ukazao na propust suda koji je zanemario odluku Vlade Republike Srpske o njegovom imenovanju, smatrajući da je time Lukić postao službeno lice, bez obzira na upis u privredni registar.
Blagojević je također izrazio stav da Christian Schmidt nije legitimni visoki predstavnik, navodeći da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija krši suverenitet Bosne i Hercegovine, jer Povelja UN-a zabranjuje uspostavljanje starateljstva nad državama članicama.
Ova presuda izazvala je različite reakcije na domaćoj i međunarodnoj sceni. Kremlj je osudio presudu kao politički motivisanu i potencijalno destabilizirajuću za Balkan. citeturn0news20 Istovremeno, Narodna skupština Republike Srpske zatražila je od Pravobranilaštva Republike Srpske da podnese krivične prijave protiv tužilaca Tužilaštva BiH i sudija Suda BiH koji su postupali u ovom slučaju, smatrajući to pokušajem devastacije Republike Srpske.
Ove reakcije ukazuju na produbljivanje političkih tenzija u Bosni i Hercegovini, što može imati dalekosežne posljedice po stabilnost zemlje i regiona.